Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

„Tiac Group”: Od kancelarije u stanu do ozbiljne kompanije

17.12.2017. 14:44 14:51
Piše:
Foto: S. Šušnjević/Zaposleni

Iako strane kompanije u potrazi za jeftinom radnom snagom sve češće dolaze u naš grad, ima i onih koji su istrajali u svojim ciljevima i uspešno posluju na domaćem terenu.

Među njima su Vladimir Mandić i Mita Stojić, koji su 2004. godine zajedno osnovali kompaniju „Tiac Group”, i to u vreme kada IT struka nije bila toliko tražena kao što je sada. Kompanija danas ima više od 20 zaposlenih, iako ih zajedno s ostalim kompanijama koje čine grupaciju „M&I System”, s kojom su Mandić i Stojić ostvarili partnerstvo, ima oko 140.

Ipak, na početku je sve bilo drugačije pa su, kako kažu, po osnivanju kompanije kao kancelariju najpre koristili Vladimirov stan, mada su još kao studenti na fakultetu, maštajući o tome da osnuju sopstvenu firmu, u Mitinoj sobi u domu imali tri računara i stola i tu radili na projektima.

Danas razvijaju mobilne i veb-aplikacije pretežno za klijente na tržištu Zapadne Evrope

„Za računare smo počeli da se interesujemo još kada smo se 1997. godine upisali na Fakultet tehničkih nauka, gde smo završili Softversko inženjerstvo“, priseća se izvršni direktor Mita Stojić. „Kada smo završili fakultet, obojica smo počeli da radimo nešto svoje, ali smo ipak i dalje imali želju da osnujemo firmu jer smo verovali da znamo da radimo posao, i to bolje od drugih, iako, zapravo, nismo znali ništa o biznisu.“

Učeći i usavršavajući svoj posao, uspeli su da izgrade sopstveni biznis i iz male firme prerastu u ozbiljnu kompaniju. Danas razvijaju mobilne i veb-aplikacije pretežno za klijente na tržištu Zapadne Evrope i Amerike, premda se njihove usluge koriste na svim kontinentima. Planovi su im na početku bili drugačiji pa su najpre želeli da rade za region.

„Hteli smo da, kada se naše tržište oporavi, budemo tu pre nekih drugih kompanija, međutim, ubrzo smo shvatili da se tržište nikada neće oporaviti pa smo se i mi orijentisali na zapadno tržšte“,  kazao je Mita Stojić.

Osim što su se potrebe tržišta i tehnologije menjale, a konkurencija rasla, zbog čega su, kako kažu, morali da uozbilje svoj rad, i u njihovoj se kompaniji mogo toga promenilo. Danas „Tiac Group” ima svoju organizacionu strukturu te su njihovi programeri kroz rad na projektima podeljeni u različite grupe.

Deo zaposlenih radi na internim projektima u okviru „Tiac Lab” grupe, koja testira nove tehnologije i razvija njihove proizvode i usluge, deo njih radi na klijentskim projektima, dok jedna grupa radi na održavanju softvera za klijente.


Dva Indijanca i šef

Ime kompanije „Tiac Group” nastalo je i pre nego što su je osnovali. Naime, Vladimir i Mita su, zajedno s još jednim kolegom, često radili zajedničke projekte za potrebe studija. Međusobno su se kroz šalu oslovljavali s „Indijanac”, dok su jednog od njih nazivali „šefom”, te su svoju ekipu za potrebe predstavljanja projekta nazvali „Dva Indijanca i šef”, što je na engleskom „Two Indians and Chief”. Njihov drugar, koji danas živi u Austriji, počeo je da ih oslovljava skraćenicom TIAC koju su kasnije odabrali za naziv svoje kompanije.  


Razvili softvere na svim kontinentima

Penzije za više od 300.000 građana Republike Srpske evidentiraju se i obračunavaju zahvaljujući softveru koji su razvili zaposleni u novosadskoj IT kompaniji „Tiac Group”. Njihov program za penziono i invalidsko osiguranje razvijan je gotovo četiri godine, a na njegovom održavanju radi se i danas. Programski kodovi te kompanije koriste i u sitemima na naftnim bušotinama na Pacifiku i Antarktiku i u velikom delu američkog berzanskog sistema. Takođe, s partnerima su kreirali platformu koja se koristi za informisanje o tome kako se javnim prevozom može doći iz jedne države u drugu. Novosadski IT stručnjaci kreirali su i veb-sajt „Knjigolovac”, čiji sistem pronalazi knjige u srpskim knjižarama po najnižoj ceni.  

Glavna delatnost kompanije „Tiac Group” je izrada složenijih aplikacija, kao i projekata po poruybini. Osim toga, ti programeri su kreirali svoju platformu na kojoj grade programe i, kako kažu, plan im je da takav sistem usavrše jer im to skraćuje vreme razvoja, ali i daje dodatnu vrednost obavljenog posla.

Po rečima izvršnog direktora Mite Stojića, želja im je da neka od njihovih platformi „urodi plodom” i donese veću produktivnost i dodatnu vrednost, koju oni kao kompanija pružaju razvijanjem softvera. U bliskoj budućnosti sebe ne vide kao veliku korporaciju, ali će se potruditi da budu veći nego što jesu i što bolji u svom radu, održavajući atmosferu koja i sada vlada u njihovim kancelarijama.

U toj novosadskoj IT kompaniji gotovo da je jednak broj programera i programerki. Njihov se rad veoma poštuje i ceni pa se tako svake godine bira najbolji ili najbolja među njima.

Rad po „Guglovim” Standardima

Pošto programerski posao ume da bude stresan jer je često obavezan rokovima i uslovljen očekivanjima klijenata, u kompaniji „Tiac Group” se predano radi na održavanju pozitivne atmosfere. Po rečima direktora Vladimira Mandića, i selekcija zaposlenih je veoma bitna jer je veoma važno kako će se neko uklopiti u kolektiv.

„Programiranje bude nekada zabavno, ali u udarnim periodima ipak može biti stresno pa treba imati dobro okruženje, a osim toga, bitno je da svi budu timski igrači“,  objasnio je Mandić, i dodao da im je želja da grade osećaj male firme te da se njihove kolege na poslu osećaju kao kod kuće. „To je jedna od tehnika kako taj stres u poslu može da se kontroliše. Mi želimo da svi budu dobri sa svima i da svi mogu u svakom trenutku da nam se obrate.“

U njihovoj kompaniji postavljeni su i neki „Guglovi” standardi pa se tako podstiču zdrave navike i fizičke aktivnosti. Zaposleni u pauzama između programiranja kroz „happy hour” mogu da igraju stoni fudbal ili pikado, rade zgibove i zajedno uživaju u ručku. Osim toga, često se organizuju različita druženja.

„Shvatili smo da je naša uloga poput selektora za fudbalsku reprezentaciju – ako mi puštamo nekoga da igra za naš tim, od toga kakvu selekciju napravimo zavisiće i kako će ceo taj tim da igra, odnosno da li će biti srećan ili manje srećan“,  objasnio je Vladimir Mandić.

V. Bijelić

Autor:
Pošaljite komentar
Budućnost Srbije je u rukama IT sektora

Budućnost Srbije je u rukama IT sektora

30.10.2017. 08:44 19:00