Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Epistolarni roman toka književne svesti

26.07.2017. 21:20 21:25
Piše:
Foto: Agora

Novosadski književni festival Razgovori o ljubavi (prema čitanju) ugostiće u četvrtak od 20 časova na brodu “Cepelin” na novosadskom keju jednog od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca Vladimira Pištala (Sarajevo,1960).

A neposredni povod za Pištalovo gostovanje u Novom Sadu tokom letnjeg boravka u Srbiji, s obzirom na to da godinama živi u Americi gde predaje svetsku i američku istoriju na Univerzitetu u Vusteru, Masačusets, njegova je nova knjiga “Sunce ovog dana”.

Posle velikog uspeha, koji mu je doneo roman “Tesla, portret među maskama”, uz NIN-ovu i druge nagrade, preveden je na 11 jezika, Pištalo se ovog puta bavi delom još jedne značane istorijske ličnosti, Ive Andrića. Kako kaže Nenad Šaponja, urednik i vlasnik izdavačke kuće “Agora”, koja je ovaj epistolarni roman nedavno objavila, u pitanju je knjiga koja našu književnost čini odista velikom. Smeštajući Andrićevo delo usred ličnog književnog mita, Pištalo je svoju priču o pojačanoj sadašnjici ispisao kao pismo Andriću.

Sam Pištalo ukazuje na to da je knjigu o Andriću hteo da napiše celog svog života mnogo puta čitajući sve njegove pesme, priče, eseje. U nekom intervjuu su ga, kako kaže, iznenadili pitanjem „Bez kog čoveka ne bi bio ono što jeste”, a on je odgovorio da ne bi bio onakav pisac kakav jeste da u našoj literaturi nije postojao Ivo Andrić. „Njegove mirne rečenice stavile su univerzum na kolosek. On se podrazumevao kao zid naše kuće”, pojasnio je Pištalo.


O literaturi sa strašću i ljubavlju

Pištalo u jednom od pisama Andriću kaže: „U mladosti vi ste pisali da je smrtni greh govoriti o književnosti na neknjiževni način. Tako su o vama često govorili. Tako se uglavnom govori. Nastojaću da vas toga poštedim. U ovoj knjizi skromno bih hteo da pokažem da je pisati o literaturi sa strašću i ljubavlju ne samo moguće. To je jedini način.“


Po sopstvenom priznanju, knjigu “Sunce ovog dana” pisao je punih pet godina, jer je, kako je naveo, „ogromna odgovornost svirati u četiri ruke sa nekim vrlo moćnim, a da tvoje deonice ne zvuče kao praznina”... I Nenad Šaponja je ovu knjigu uporedio sa savršeno odsviranom kompozicijom, a Pištalo objašnjava da je koristio temu kontrapunkta, muzičke kompozicije u kojoj se dve različite teme sviraju simultano, a zvuče zajedno.

– Andrić je pisac kontrapunkta. Po Andriću, ljuljaška je obeležje ako ne sveta, a ono percepcije. Klica zablude u samoj istini raste. Nebesa se prevrću. Kao vuk, on se zubima hvatao za čvornu tačku u kojoj se ljuljaška okreće i stvar polazi u suprotnost. Harmonizovanje protivrečnosti on je smatrao suštinom stvaralačkog čina. Dodavao je hladnog u toplo, noćnog u dnevno, plavog u crveno. Andrić je znao da će opisani prizor biti živ jedino ako u vašoj svesti bude prisutan: kod opisa mora - kopno, kod opisa bure - tišina, kod opisa bola - zadovoljstvo, kod zla - dobro. Ukratko, nevidljivi opozitum – rekao je povodom nove knjige Pištalo.

Šaponja, pak, takođe ističe i da je u „Suncu ovog dana” putopis iz sveta Andrićevog književnog dela kombinovan sa izveštajem iz našeg sveta, koji prati sunce ovog našeg dana.

– Nalazeći se usred „propagandne kiklopizacije današnjice“, Pištalo podiže svoju tačku posmatranja i otvara nam analitičke i poetičke prozore, kako prema jednoj književnoj svesti i njenom istorijskom kontekstu, tako i prema projekciji te svesti u ovom vremenu  – ukazuje Nenad Šaponja. – Beskompromisno demonstrirajući etiku književne odanosti, ali istovremeno i etiku odanosti književnosti, pripovedanju sveta, autor razgovara sa Andrićem na način blizak onome na koji je mladi Andrić vodio „Razgovor sa Gojom“. Usred mreže britkih asocijacija, zamaskiran je ovaj epistolarni roman i u manifestni govor eseja, koji u sebi sadrži skrivenu i zbirku priča i zbirku pesama i putopis.

N. Popov

Piše:
Pošaljite komentar