Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Gusari s Dunava zarađuju na švercu nafte

03.04.2017. 10:17 10:25
Piše:
Izvor: Dnevnik.rs

NOVI SAD: Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, u nastavku akcije suzbijanja sive ekonomije, zaplenili su oko 4.500 litara naftnih derivata, čamac s kompletnom opremom i motorima, baržu i pumpu za pretakanje, saopštio je MUP.

Akcizna roba pronađena je prilikom pregleda  barže na 1.131. kilometru reke Dunav, na području beogradske opštine Grocka. Protiv dvojice osumnjičenih muškaraca, starosti 52 i 43 godine, policija će podneti krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu, dodaje MUP u saopštenju.

Carina, po nekim podacima, godišnje zapleni više od 400 litara goriva, ali je to mali procenat onoga što se uspe prošvercovati. Plovila na Dunavu se obično zaustavljaju pod okriljem noći, a onda šverceri počinju pretakanje goriva uz čamce s duplim dnom ili kanistere i metalne buriće, odakle se gorivo distribuira preko razvijene saradničke mreže duž same obale.

Glavni razlog za porast krijumčarenja „crnog zlata” je ogroman profit koji se ostvaruje na razlici u ceni. Takvim vidom šverca gusari s Dunava državi otimaju milione dinara jer tako stečen novac završava u yepovima švercera bez plaćanja poreza.

 

 

Najviše krađa u Pančevu i Smederevu
Kao crna tačka za šverc goriva obeležen je čitav tok Dunava kroz našu zemlju: Smederevo, Kostolac, Grocka, Vinča, Pančevo, Banovci, Bačka Palanka, Novi Sad, a najveći broj pokušaja šverca i krađa dešava se na sidrištima brodova u Smederevu i Pančevu jer oni tu ostaju i po nekoliko dana.

 

Na rekama se godinama najčešće krijumčari upravo – brodsko pogonsko dizel-gorivo. Krijumčari ga kupuju direktno s brodova u tranzitu, i to tako što im se približavaju malim čamcima s jakim vanbrodskim motorima koji vuku tank barže zapremine i do 20 tona. Kasnije, naravno, to gorivo preprodaju na domaćem tržištu, predočavaju upućeni.

Inostrani brodovi stalno su na vezi s lokalcima da bi ugovorili primopredaju. Nafta s barže toči se direktno u cisterne. Ako se prodaju rezerve, kasnije se poslodavcu prijavi veća potrošnja, ili naplati osiguranje, kažu poznavaoci prilika na Dunavu.

Lopovi su „naoružani” burićima, ručno pravljenim tankovima, čak i skrivenim cevovodima. Koriste čamce nosivosti do 15 tona, što su praktično male barže, s pentama jačine 150 konjskih snaga.

Osim redovne carinske kontrole na rečnim graničnim prelazima, godišnje i do 50 brodova na Dunavu prolazi kroz detaljnu carinsku kontrolu.

Detaljna kontrola brodova, osim uvida u dokumentaciju, podrazumeva i otvaranje poklopaca na brodskim tankovima. To je jedini način da se utvrdi prava količina goriva jer se dešava da se posade na razne načine dovijaju da bi prikrile deo goriva namenjen daljoj prodaji na crno, navode u Upravi carina.

Brodski tankovi su ogromni, tako da su i količine goriva koje se na taj način krijumčare velike. Svaki brod poseduje šemu na kojoj je nacrtano gde se tačno nalaze tankovi za pijaću i otpadnu vodu, tankovi za ulje i za gorivo, kao i tankovi koji služe u slučaju prodora vode na brod (oni bi uvek trebalo da budu prazni).

Carinici brodove kontrolišu slično kao i automobile u putničkom prometu na graničnom prelazu.

Osim carinika, na rečnim prelazima prisutna je i Granična policija, kao i lučke vlasti, i zajedno detaljno pregledaju plovila, ukoliko za to postoji neki indikator. Brodove kontroliše šestoro zaposlenih koji rade u rečnoj ekipi. Od opreme poseduju tri čamca s motorima od 330 konjskih snaga, kao i gumeni čamac od 100 konja, kojim, kako ističu, postižu najbolje rezultate. Takođe, osim velikih brodova, ta ekipa kontroliše i privatne čamce na rekama. Sezona krijumčarenja traje, kako kažu, 24 sata dnevno tokom cele godine.

Problem za carinu i policiju predstavlja organizovana mreža dojavljivača koji mobilnim telefonima obaveštavaju grupe na terenu o prolasku policijskih i carinskih plovila duž reka.

Inače, jedna od najvećih akcija sprečavanja šverca nafte na Dunavu bila je upravo pre godinu, kada je na brodu „Kumanovo” kod Kovina sprečeno krijumčarenje sedam tona dizela. Posada broda pokušala je da prikrije gorivo hermetičkim zatvaranjem mernih mesta u sondama.

M. Bozokin

Foto: MUP Srbije

Autor:
Pošaljite komentar