U srpskoj ligi najrazvijenijih opština 11 iz Vojvodine
sačine Republički zavod za statistiku i Ministarstvo finansija, opštine u Srbiji svrstavaju se u razvijene i nerazvijene i razvrstane su u četiri grupe, i devastirana područja. Razvrstavanje regiona obavlja se na osnovu vrednosti bruto društvenog proizvoda po glavi stanovnika u odnosu na republički prosek. U regione koji imaju BDP iznad republičkog proseka uvršćeni su Beogradski i Vojvodina, a u nerazvijene Šumadija, Zapadna, Istočna i Južna Srbija.
Od 45 vojvođanskih opština samo je Opovo svrstano u četvrtu grupu lokalnih samouprava, čime je ta lokalna samouprava jedna od ukupno 44 koje se smatraju nedovoljno razvijenim jer im je stepen razvijenosti ispod 60 odsto republičkog proseka. Među 20 opština u prvoj grupi stepena razvijenosti jer imaju parametre koji su iznad republičkog proseka iz Vojvodine su Bačka Palanka, Beočin, Vrbas, Vršac, Kanjiža, Novi Sad, Pančevo, Pećinci, Senta, Stara Pazova i Subotica. Dakle, od ukupno 20 razvijenih opština, čak 11 je iz Vojvodine. Međutim, neke od tih opština, nakon što su objavljeni podaci Republičkog zavoda za statistiku za prošlu godinu, smatraju da im tu nije mesto i zbog toga, kao što je to već učinio Vrbas, traže novu ocenu razijenosti. Naime, podaci o broju zaposlenih, nezaposlenih, smanjenju stanovništva ukazuju na to da je došlo do promene, a svrstavanje u red razvijenih opština dovodi ih u nepovoljniji položaj nego da su u drugoj ili trećoj grupi razvijenosti pošto moraju da s većim procentom sufinansiraju sve projekte.
U drugoj grupi, koju čini 34 lokalne samouprave, čiji je stepen razvijenosti između 80 i 100 odsto republičkog proseka su Ada, Apatin, Bačka Topola, Bački Petrovac, Bečej, Zrenjanin, Inđija, Kikinda, Kula, Ruma, Sombor, Sremska Mitrovica, Sremski Karlovci i Temerin. Na kraju, u trećoj grupi, koju čini 47 nedovoljno razvijenih lokalnih samouprava u kojima je stepen razvijenosti između 60 i 80 odsto republičkog proseka su Alibunar, Bač, Bela Crkva, Žabalj, Žitište, Irig, Kovačica, Kovin, Mali Iđoš, Nova Crnja, Novi Bečej, Odžaci, Plandište, Sečanj, Srbobran, Titel, Čoka i Šid.
LJ. Malešević
Gde bi Vrbas?
Opština Vrbas zatražila je od Ministarstva finansija da je „izbriše” iz reda razvijenih lokalnih samouprava i da joj se da mesto kojoj joj pripada u skladu sa stvarnom razvijenošću jer sada, samo zbog statusa koji ima na papiru, nije u mogućnosti da sufinansira kapitalne projekte, koji su joj i te kako potrebni. Pošto je situacija slična i u nekim drugim opštinama u Vojvodine za koje statistički podaci ne oslikavaju dodeljeni stepen razvijenosti i svrstavanje u određene grupe, od Vlade Srbije se očekuje da napravi novu jedinstvenu listu razvijenosti regiona. Tim pre što su neke vojvođanske opštine doživele „privredni bum” i na osnovu povećane zaposlenosti i visine prosečne plate zaslužuju da budu u grupi najrazvijenijih delova države.