Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Ulažite u Srbiju, ne u Hrvatsku

10.06.2016. 19:20 13:33
Piše:

Analitičari banke Barkliz preporučuju ulagačima da umesto u hrvatske ulažu u srpske i mađarske hartije od vrednosti, piše Jutarnji list.

List navodi da je to cena koju Zagreb plaća zbog političke nestabilnosti u zemlji.

„Cena koju plaćamo zbog političke nestabilnosti u zemlji sve je veća. Nakon što je Vlada odložila novo izdanje evroobveznica, jer su investitori tražili veće kamate od onih koje je Hrvatska bila spremna da plati, analitičari velike multinacionalne banke Barkliz u izveštaju o Hrvatskoj ulagačima preporučuju da umesto u hrvatske, u pojedinim slučajevima ulažu u srpske i mađarske vrednosne papire” navodi Jutarnji.

U izveštaju pod nazivom „Hrvatska: potresena krhkom politikom”, analitičari Barkliza ocenjuju da su svetska tržišta pozdravila formiranje Vlade Tihomira Oreškovića i podatke koji potvrđuju da je Hrvatska na putu oporavka posle šestogodišnje recesije, dodaje se u tekstu.

„Međutim, poslednja politička previranja, koja prete opstanku Vlade i sprovođenju reformi, počela su da uzimaju svoj danak i u svetu hrvatskih državnih finansija. Stoga, ulagačima preporučuju da pojedine vrednosne papire hrvatske države zamene za srpske i mađarske, ovisno o roku njihovog dospeća”, piše zagrebački list.

Navodeći da obveznice Srbije i Mađarske nude investitorima otprilike iste prinose, u tekstu se konstatuje da finansijski eksperti ističu „ipak, te dve zemlje imaju stabilnije vlade”.

U Barklizu podsećaju, takođe, da se Hrvatska i dalje suočava sa izostankom pravih reformi. „One se ogledaju i u podatku da je javni dug tokom dugotrajne krize više nego udvostručen - porastao je sa 39 posto BDP-a u pretkriznoj 2008. na 85,1 posto BDP-a u 2014. godini - a njime se finansirao veliki buyetski deficit”.

Iako je fiskalni deficit u međuvremenu ipak smanjen na oko četiri odsto BDP-a u prošloj godini, Jutarnji ocenjuje da je on i dalje veliki, i da su za njegovo smanjenje potrebne reforme.

 

Piše:
Pošaljite komentar