Krediti jeftini, ali je neopreznost preskupa
Evropska centralna banka je pred vikend oborila osnovnu kamatnu stopu na nulu. Ona je takođe odlučila da dodatno snizi stope na bankarske depozite, i to s minus 0,3 na minus 0,4 odsto.
Osim toga, EBC je sumu koju mesečno ubacuje na tržište povećala sa 60 milijardi evra na 80 milijardi. Cilj mera je pomoć posustaloj privredi evrozone. Od tih mera u Uniji očekuju da evropska privreda konačno stane na noge, odnosno da se privredni rast ubrza.
Odluke donete u EBC-u i te kako imaju uticaja i na naše tržište. Sama država Srbija mogla bi uštedeti i 800 miliona evra godišnje ako bi svoje obaveze refinansirala pod tim novim, povoljnijim uslovima. Što se tiče građana i privrede Srbije, odluke EBC-a bi mogle povoljno uticati i na njih, odnosno mogu se nadati smanjenju stopa pod kojima se zadužuju. To se odnosi na one koji ne nameravaju da sklope ugovor o kreditu indeksiranom u evrima, ali i na građane i privrednike koji otplaćuju zajmove vezane za evro s varijabilnom kamatnom stopom.
O tome kako iskoristiti to što je novac u Evropi nikada jeftiniji, prvi čovek Oportjuniti banke u Novom Sadu Vladimir Vukotić kaže:
– Svi klijenti banaka koji su se zadužili u evrima a s fiksnom ratom, treba sada da pogledaju kakvi su im uslovi za refinansiranje – savetuje Vukotić. – Tu bi mogli zaštedeti. Što se tiče onih koji će da se zaduže na duže staze, sada im je dobro vreme za to. Za građane to znači da mogu uzeti stambeni kredit jer će sada imati daleko niže troškove nego pre sedam-osam godina. Što se tiče privrednika, vreme je za ulaganje u osnovna sredstva, i to opet gledano iz ugla troškova koje će imati za taj kredit. Iskreno, ovde uslovi za zaduživanje nikada nisu bili povoljniji.
Naravno, pogodnosti su sa stanovišta računice i troškova. O ostalom moraju da vode računa oni koji zajam uzimaju – koliko im je posao siguran kao i biznis koji će voditi.Građani u Srbiji, bez obzira na to da li će kredite refinansirati ili će uzimati nove, moraju da znaju da će troškovi za njih biti veći nego za evropske klijente.
– Kamata koju klijenti kod nas plaćaju sastoji se iz stope koju banka formira i gde će odluka EBC-a imati uticaja, i marže koju na to dododaje banka – objašnjava profesor Fakulteta za pravne i političke studije „Dr Lazar Vrkatić” u Novom Sadu dr Aleksandar Vasiljević. – Ona se formira na osnovu više parametara, a veoma je bitna procena rizika zemlje. Kod nas to za stambene zajmove iznosi uglavnom 3,5 odsto. Za druge kredite ta stopa zavisi od vrste zajma i od banke, i kreće se od sedam do čak deset odsto. Rizik zemlje je za nas dosta visok i zbog nivoa nenaplativih kredita. Klijenti treba da znaju da, dok se to ne reši, marže će biti visoke.
Pre nego što je počela globalna kriza, pre sedam-osam godina, euribor je bio pet odsto, a za jedan evro trebalo je dati između 70 i 80 dinara. Sada se petica istopila na nulu, ali za evro treba izdvojiti 123 dinara. Klijenti koji su podigli kredite u evrima s fiksnom stopom plaćaće onoliko koliko je naznačeno u ugovoru za njih nema popusta. Drugi pak, i to mahom oni koji otplaćuju stambene zajmove uz varijabilnu stopu, mogu očekivati da im rata klizne naniže. Očekivanja im može pokvariti samo skok evra prema dinaru.
D. Vujošević
Šta kaže računica?
Što se tiče onih koje tek očekuje da se zaduže, nije loše pogledati kako izgleda jedan stambeni kredit. Za iznos od 30.000 evra a na rok otplate od 360 meseci, ili 30 godina, kamata je 3,5 odsto plus šestomesečni euribor, a rata 134,03 evra.
S padom referentne stope i euribora, klijent može računati na to da će mu se trošak smanjiti bar dva-tri evra. Nije mnogo, ali je ipak nešto.