Crni napitak iz sive zone
Po podacima Centra za zaštitu potrašača Srbije o konzumiranju i kvalitetu kafe na domaćem tržištu, 92 odsto potrošača u Srbiji pije kafu, a jutarnja i popodnevna su obavezne.
Ružica Mayarević iz Centra objašnjva da domaću kafu pije 76 odsto potrošača, a instant i espreso 17 odsto. Kafa se u Srbiji, dodaje, pije da bismo se okrepili, zbog ukusa i mirisa, druženja, iz navike. Međutim, od 200 trgovinskih marki kafe, čak 90 odsto nije deklarisano po propisima, što znači da nema spiska sastojaka, količina, uslova čuvanja, nije naznačena serija, ne piše ništa o alergenima...
Načelnik Uprave poljoprivredne inspekcije Nenad Vujović podseća na rezultate petogodišnjeg istraživanja kafe na tržištu Srbije, koje je pokazalo da kvalitetu i bezbednosti gotovo da zamerki nema, ali su problem nejasne deklaracije, biljni surogati koji se mešaju u kafu i siva ekonomija.
– Oko 80 odsto tržišta kafe u Srbiji drži četiri ili pet velikih proizvođača i s njima inspekcija nema problema jer imaju svoje sisteme bezbednosti, HAČP, i odličnu unutrašnju kontrolu – rekao je Vujović. – Generalno, kod kafe nije problem da li je nešto bezbedno za zdravlje, već da li je u kesici ono što piše na njoj – kafa ili kafa sa surogatima. Znači, problem je šta kupac plaća, ne da li je zdravstveno ugrožen. Ministarstvo poljoprivede je u proteklih pet godina zatvorilo 17 malih proizvođača jer nisu zadovoljavali standarde zdravstvene bezbednosti i imali su pogone neuslovne za rad s hranom. Svi proizvođači kafe koji kod kojih je inspekcijom utvrđeno da su stavljali surogat u kafu, a nisu ga naznačili na deklaraciji, nalaze se „imenom i prezimenom” na sajtu Ministarstva poljoprivrede.
Tržišna inspekcija je prošle godine za samo dva meseca imala 900 kontrola prometa kafe u manjim radnjama i na pijacama. Poreklo robe nije se moglo dokazati u deset odsto slučajeva. Načelnik Odeljenja za opšti nadzor u Sektoru tržišne inspekcije pri Ministastvu trgovine Goran Macura objasnio je da se Tržišna inspekcija bavi samo prometom, ali da ne može ulaziti u to da li je na pokovanju ono što piše na deklaraciji jer to rade druge inspekcije.
– Mi mislimo da su veći problem ugostiteljski objekti jer je tu rizik za sivo poslovanje veliki, a Tržišna inspekcija ih ne kontroliše – dodao je Macura.
LJ. Malešević
Soja, ječam, kukuruz, žir...
Po podacima Centra za zaštitu potrošača Srbije, u čak 65 odsto od 40 uzetih uzoraka kafe pronađen je dodatak surogata, a u 17 slučajeva to čak nije bilo ni navedeno na deklaraciji. U raspravi koja je vođena u PKS-u ispostavilo se da se u „pravoj kafi” moglo pronaći i soje, ječma, kukuruza, žira pa i industrijskog graška.