Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Morović idiličan, a poluprazan

05.08.2015. 20:00 13:33
Piše:

MOROVIĆ: Devet kilometara južno od Šida smešteno je najlepše selo šidske opštine, idilični Morović sa svojim rekama, mostovima, šumama, savršen na fotografijama.

Ipak, brojka od oko 2.000 stanovnika stalno se smanjuje, mladi odlaze u gradove i inostranstvo, a selo ostaje poluprazno u zagrljaju Bosuta i Studbe, oivičeno sa 20.000 hektara šume.

Osim impresivne prirode selo ima i vredne istorijske spomenike, katoličku crkvu iz 13. veka koju svakog drugog u mesecu obilaze hodočasnici, zatim, ostatke bedema srednjovekovne tvrđave iz 14. veka, koji se prostiru od pravoslavne crkve do reke Studbe.

- Naše selo bogato je mnogim prirodnim resursima i spomenicima kulture, i takav ambijent privlači turiste, domaće i strane da ga posete – priča predsednik Mesne zajednice Morović Živko Dreković. – Međutim, naših pet mostova, od kojih su dva oštećena, glavno su obeležje ovog kraja i prioritet kad je reč o saobraćaju, turizmu i razvoju u svakom smislu.

Tri mosta su na reci Bosut, betonski je ispravan, metalni je oštećen, a treći je železnički. Od dva na Studbi, jedan je oštećen, a drugi je u Vojnoj ustanovi Morović. Svaki od tih pet mostova ima svoje ime i obeležje, ali traži i mnogo novca za održavanje, što selo samo ne može.

- Ekipa sa Građevinskog fakulteta u Novom Sadu izvršila je pregled oštećenih mostova, zbog elaborata za projektnu dokumentaciju da bi se došlo do konačne cene popravke tih mostova. I to je pri kraju. Sa tako pripremljenom dokumentacijom sledi zahtev za finansiranje prema pokrajinskoj Upravi za kapitalna ulaganja, pa sprovođenje tendera realizaciju neophodnih radova. To nam je najvažniji zadatak – kaže Dreković.

Neverovatno je da selo koje leži na dve reke ima loše vodosnabdevanje. Upravo ovih dana počinje bušenje bunara kojima će se obezbediti bolje snabdevanje Morovića. U organizaciji Mesne zajednice nasuto šljunkom 500 metara atarskog puta, a bagerom je poravnato pet kilometara lenija, za budući atarski put. Izmuljen je 1,5 kilometar ulične kanalske mreže u Batrovačkoj ulici, navodi Dreković i sa žaljenjem dodaje:

- Mesni samodoprinos nam je istekao, a novi nije izglasan, zbog lošeg poslovanja prethodne seoske vlasti, koja je pare utrošila u druge svrhe, pa narod više nema poverenja.

Morović nema mnogo obradive zemlje, na 2.000 stanovnika dolazi tek 2.000 hektara obradive zemlje. Šume ima mnogo, ali tek ove godine je u Šumariji zaposleno 20 meštana, tu je još Ž „Graničar” i Vojna ustanova. Nezaposleni iz ovog i okolnih sela nalaze način da zarade skupljajući u šumi gljive, puževe i žir za organizovani otkup. Međutim, takvi poslovi ne zanimaju mlade. Njima je potreban sigurniji posao, a njega nema, zbog toga napuštaju selo. Praznih kuća u selu je bilo 60, a danas je taj broj i veći. Tri porodice svoju šansu traže u razvoju turizma. Prva je bila Anđa Pinić i njeno „Gagijevo sedlo”, zatim „Vila Nova” i „Vila Sunce”, koja od Mesne zajednice uzima katamaran za vožnju turista po rekama.

Morovićki kamp oduzet je bivšem vlasniku i predat Mesnoj zajednici. Danas je kamp prazan, pa železničke vagone, koji su služili kao bungalovi za smeštaj, bivši vlasnik treba da vrati Železnicama Srbije. Baš tu održani su minulog vikenda Morovićka kotlijada i Etno festival, uz dosta učesnika i gostiju. Predsednica ovdašnjeg udruženja žena Zora Senić pohvaljuje rad 40-tak članica, koje učestvuju na raznim manifestacijama, a njihov „Sremski ručak” zaslužio je povelju Vrnjačke banje. Na festivalu „Zlatna nit” osvojili su prvo mesto za najstariji eksponat - peškir. Na ovogodišnjem etno-festivalu u Moroviću, učestvovala su 24 udruženja žena. Nagradu za najlepšu učesnicu i hleb festivala osvojile su žene iz Kupinova, a najbolju knedlu spremile su takmičarke iz Bikić Dola.

D. Savičin

Otkup žira

Šumarija je ove godine plaćala sakupljeni žir po 50 dinara kilogram, isto toliko je plaćeno za puževe, dok su gljive lisičarke plaćane od 200 do 500 po kilogramu. Otkupljeni žir Šumarija delom koristi kao reprodukcioni materijal, a višak je prodala u Italiju.

Autor:
Pošaljite komentar