Farmaceutkinja Snežana Jović o lekovitim svojstvima limuna
Limun je danas dobro poznato južno voće koje pripada rodu citrusa. Sinonim je za namirnicu bogatu vitaminom Ce, ali poseduje i biofalvonoide, pektin, folnu kiselinu, vitamin A, Be 1, Be 6 kao i minerale.
Prisutan je u mnogim domovima: kao dodatak jelu, piću ili kao začin. Naime, limun se posle soli najviše na svetu koristi za korekciju ukusa i poboljšanje varenja. Ali limunov sok se ne koristi samo u kulinarstvu, od njega se pravi i etarsko ulje, a poznato je korišćenje limunovog soka kao „nevidljivog mastila”.
– Jedan limun ima oko 57 procenata jestive materije, na koru otpada 40 odsto, a na semenke oko tri posto. Ovo južno voće se ne koristi samo za dobijanje soka i limunske kiseline: od kore se pravi kandirano voće i dobijaju esencije i pektin, od semenki se dobija ulje, a ostatak se prerađuje za životinjsku hranu. Lišće limuna može se koristiti za spravljanje čaja. Jedno odraslo drvo u povoljnim klimatskim uslovima daje 600 do 800 plodova godišnje. Ovo je zaista biljka sa hiljadu vrlina – upoznala nas je farmaceutkinja Snežana Jović.
Limun se prvi put u istoriji pominje 90 godina pre Hrista, kada je bio korišćen na festivalu Jevreja u Jerusalimu. Neki izvori tvrde da se koristio 800 godina p.n.e, a da je u Evropi postao poznat za vreme rimske vladavine, a odatle se njegov put širi ka Persiji, Egiptu i Iraku. Drevni Egipćani su smatrali da redovno unošenje limuna kroz hranu ili napitke, predstavlja efektnu zaštitu od raznih otrova i zaraza, a skorašnja naučna istraživanja to potvrđuju. Tako da praksa stavljanja limunovog soka na školjke nije samo za poboljšavanje ukusa, nego i služi da neutrališe bakterije ešerihije koli i salmonele.
– Oduvek se znalo za njegova lekovita svojstva, pa je tako Sveta Hildegarda iz Bingena (1098-1179), istorijski važna isceliteljka, preporučivala ženama sa ginekološkim problemima trljanje područja sakruma (trtična kost) i stopala limunovim sokom noću. Za upalne bolesti i za izbegavanje neželjene trudnoće koristio se sok limuna razređen u odnosu 1:10 sa prokuvanom vodom. Čak postoji i priča da je čuveni Kazanova koristio polovinu limuna kao cervikalne kape i kao spermicid, jer je imao samo dvoje dece iako je spavao s mnogobrojnim ljubavnicama – otkrila nam je Snežana Jović.
– Limun je poznat kao plod koji je spasavao moreplovce od teške bolesti skorbut, koja nastaje zbog nedostatka Ce-vitamina. Džejms Lind je obavio prvo kliničko istraživanje u istoriji: izabrao je 12 mornara koji su se hranili uobičajenom teškom čorbom od ovčetine, i koji su oboleli od skorbuta. Podelio ih je u 6 grupa po dvojicu, i svakoj grupi je davao različite lekove: jabukovaču, sirće, eliksir vitriol, pastu od rena, slačice, belog luka i peru balzama (antiseptik) i na kraju, 2 mornara su dobila po 2 pomorandže i 2 limuna dnevno. Jedino su se oni oporavili posle 6 dana. Lind je objavio „Traktat o skorbutu” 1753. godine, a od 1795. godine je limun postao obavezan u ishrani svih mornara – otkrila nam je farmaceutkinja Snežana Jović.
Nauka je potvrdila da je limun na samom vrhu liste namirnica koje sadrže najviše antioksidanata. I ne samo to, zahvaljujući limunskoj kiselini, on neutrališe toksične materije i njihovo dejstvo, olakšava varenje, ubrzava razgradnju masti i poboljšava asimilaciju hranljivih sastojaka. Pored toga, sadrži visoki procenat selena i vitamina Ce, koji povećavaju odbrambenu moć i usporavaju starenje, i vitamina Be grupe, neophodnih nervnom sistemu. Mada spada u kiseline, limunova kiseline smanjuje kiselost organizma.
– Mnogima je poznato da sok od limuna zbog visoke koncentracije kalijuma u organizmu stvara kalijum karbonat, koji neutrališe višak kiselosti, odnosno alkalizuje organizam. U ajurvedi (tradicionalni indijski medicinski sistem) zovu ga „zlatna jabuka”, a u Kini ga zovu „limung” što znači „dobro za majke”. Naime, u ajurvedi se smatra da podstiče varenje, jer njegov kiseli ukus pojačava protok žuči i emulgovanje masnoća, pa su indikacije smanjen apetit, anoreksija, mučnina i povraćanje... Popijen na tašte sok od limuna sa toplom vodom i medom stimuliše pražnjenje creva – obajsnila nam je Jovićeva.
Od ove biljke se pravi i etarsko ulje koje se dobija hladnim ceđenjem kore limuna. Gorke je arome, gornja nota (brzo i lako isparava u mešavinama, tj. ona koja prvo se oseti). Koristi se da ukloni toksine i fermentaciju u slabo funkcionalnoj jetri. Isušuje vlagu i sluz iz jetre.
– Etarsko ulje limuna sadrži visok procenat monoterpena, najviše linanol, a ove hemijske komponente deluju antiseptično, protivupalno i antispazmodično. Neutrališe preko 20 vrsta bakterija (meningokok, tifus, pneumokok za 3-4 sata, a stafilokok za 5 minuta) i virus gripa. Zato se preporučuje kao antiseptik u ordinacijama, školama i bolnicama. Etarsko ulje limuna optimizuje resorpciju Ce-vitamina, deluje na mikrocirkulaciju – naglasila je Snežana Jović.
Jedna studija iz 2004. godine objavljena u biletenu „Brain research” tvrdi da etarsko ulje limuna može da sadrži svojstva za ublažavanje bola i smanjenje teskobe. Ova aroma utiče na nas tako što širi pozitivnu energiju.
– Etarsko ulje limuna doprinosi smirivanju uma, mentalnoj bistrini, otklanjanju umora i nervne napetosti. Uliva nadu. Podržava emocionalno telo, osnažuje, daje nalet snage i motivaciju za dalji rad, brže prilagođavanje, znatiželju, pomaže mirnom doživljavanju i prevladavanju teških situacija. Raspršuje unutrašnji haos, donosi bistrinu uma, oslobađa ćelijska sećanja. Prirodni je adaptogen, koristi se u aktivnim životnim promenama kao što su putovanje ili preseljenje – uputila nas je farmaceutkinja Snežana Jović.
Recept za masažu: 2 kapi etarskog ulja limuna i 15 kapi ulja jojobe.
Masaža stomaka: 3 kapi etarskog ulja u 15 ml (kašika) baznog ulja (maslinovo, kokosovo...) kod simptoma parazita, gasova, trovanja hranom, gastritisa, želudačnih tegoba.
Trodnevni detoks: Možete ga uraditi 2-4 puta godišnje. Obavezno je u toku dana popiti po 3 litra tečnosti, najbolje vode. Prvi dan uzimati 6 puta po kašičicu toplog maslinovog ulja u koje stavite kap etarskog ulja limuna, a drugi i treći dan uzimate 6 puta po kap etarskog ulja limuna u pola kašičice maslinovog ulja.
Jednom nedeljno možete napraviti detoks, da preskočite doručak i ručak i umesto njih uzmete po 3 kapi etarskog ulja limuna u kašičici meda, uz uzimanje 3 litra tečnosti u toku dana.
Etarsko ulje limuna je odličan adstrigens (steže i skuplja) pa tako smanjuje proširene pore i zaustavlja krvarenje. Koristi se u uljima za masažu kod popucalih kapilara i proširenih vena.
– U kozmetici se koristi za izbeljivanje kože kod hiperpigmentacije ili staračkih pega. Ukoliko želite bele, „aristokratske” ruke takođe možete koristi ovo ulje mešajući ga sa nekim baznim uljem, ali morate da znate da je ono fototoksično i da je najbolje da se aplikuje uveče (kada nema sunčeve svetlosti) odnosno 10 do 12 sati pre nego što se izađe na sunčevu svetlost – naglasila je Jovićeva.
Kada se etarsko ulje limuna udiše duže vremena ono dubinski deluje na emocije i može probuditi uspavano i preozbiljno unutrašnje dete, dati motivaciju. Može podići nivo energije, pojačati komunikaciju, otvoriti srce i smanjiti strahove da ćemo izgubiti sebe u drugoj osobi.
– Etarsko ulje limuna poboljšava mogućnost fokusiranja i može se reći da neguje um. Korisno za decu koja se bore sa školom, uči pojedince da budu maksimalno prisutni fokusirajući se na jednu po jednu stvar. Raspršuje zbunjenost i daje jasnoću, protivteža je mentalnom umoru zbog previše učenja ili čitanja. Vraća energiju i mentalnu fleksibilnost na napor da se završi projekat. Korisno kod poremećaja učenja, bez obzira da li se teško koncentrišemo ili se osećamo nesposobnim. Čisti pogrešne stavove poput „glup sam”, „nisam dobar učenik”, smiruje strahove i nesigurnost i vraća poverenje u sebe – otkrila nam je farmaceutkinja Snežana Jović i preporučila da što češće koristimo blagodeti koje ovo malo žuto sunce može da vam podari.
Marina Jablanov Stojanović
Foto: R. Hadžić