Ugrožena vrsta: Džinovski mravojed pojede 30.000 mrava dnevno

Žive sami, aktivni su i noću i danju, a spavaju u žbunju i drveću. Ženka nosi po jedno mladunče, i to na leđima, a populacija ove vrste se smanjuje jer je procenjeno da je u poslednjih 13 godina broj mravojeda opao za čak 30 odsto, te je svrstan u ugroženu vrstu.

Yinovski mravojed živi u Centralnoj Americi, a osim smanjenog fertiliteta, uzrok smanjivanja populacije je nažalost i smrt u požarima, ali i na putevima, kao i gubitak staništa zbog ljudi.

Ove životinje imaju male oči i uši, dok im je njuška izdužena i dužine i do 45 centimetara. Nemaju zube, ali zato jezik mogu isplaziti i do 60 centimetara, te zato i pojedu toliku količinu mrava u danu.

Rep im je skoro dug kao telo koje je u proseku 1,20 metara, te mogu biti dužine i do 2,1 metara. Krzno im je gusto i sve duže prema repu. Na prednjim nogama su im kanye vrlo duge, te se prilikom kretanja dosta oslanjaju na zglobove, a interesantno je da mužjaci i ženke ove vrste dosta liče, te ih je skoro nemoguće razaznati, osim ukoliko niste stručnjak za mravojede, kojih ima ukupno četiri vrste, a yinovski je kako i samo ime govori, najveći od svih mravojeda.

Ako u litanju sretnu drugog mravojeda, obično se ignorišu, odlični su kopači, što koriste za kopanje mravinjaka, ali ne diraju jazbine. Iako im prilike retko pružaju, dobri su i plivači i penjači. Usporene su životinje, ali ukoliko je potrebno, mogu trčati brzo. Teški su između 18 i 39 kilograma, i dok u prirodi osim mrava i termita jedu i larve i voće, u zoološkim vrtovima ih hrane i kašama, mesom i jajima. Dok nije poznato koliko dugo žive u prirodi, u zoo vrtu prosečni vek im je 26 godina. Prirodno stanište yinovskom mravojedu su močvare, šume, travnjaci, kao i seoska područja.

M. Stakić