Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Porcelan kroz istoriju, zemlje i manufakture

25.03.2018. 13:36 13:39
Piše:
Izvor: Ilustracija

Meki porcelan, načinjen bez fine bele gline – kaolina, prvi put se počeo masovno proizvoditi u Francuskoj krajem 17. veka.

U međuvremenu je stvoreno nekoliko značajnih manufaktura, a najvažnija je osnovana 1738. godine u zamku i posedu Vensan, istočno od Pariza. Radionicu su vodili dvojica majstora iz obližnje i manje uspešne manufakture „Šantiji”, braća Robert i Žil Diboa. Godine 1753. manufaktura je još bila neprofitabilna. Stoga je legendarna metresa i mecena umetnosti, madam De Pompadur (1721–1764), privolela svog ljubavnika Luja XV (1723–1774) da otkupi četvrtinu deonica manufakture i tako je spasi od propadanja. Manufaktura je preimenovana u Kraljevsku (manufacteur du roi), a vladarska kuća je počela otkupljivati većinu proizvoda.   

Tri godine kasnije, proizvodnja se seli u Sevr, selo smešteno na putu iz kraljevskog Versaja prema dvorcu madam Pompadur, Belviju. U tom razdoblju procesom modeliranja rukovodi zlatarski majstor Žan-Klod Diplesi (1695–1774), a na dekoraciju snažno utiče markizin miljenik, veliki slikar rokokoa Fransoa Buše. Od samog početka, u „Sevru” su pravljene fine, detaljne i ručno bojene umetnine, koje su bile namenjene bogatima i privilegovanima. Francuska kraljevska porodica je u vreme vladavine Luja XV „Sevru” dala ekskluzivno pravo na 20 godina za proizvodnju porcelana, i to zajedno s titulom „Kraljevskog proizvođača porcelana”. Štaviše, Luj XV 1759. godine preuzima celokupnu „operaciju” proizvodnje porcelana, verujući da je on sam najbolji ambasador za umetnička dela „Sevra”, kako pred Francuzima, tako i pred narastajućom klijentelom širom Evrope. Njegova putovanja su „Sevrovu” reputaciju raširila po čitavoj Evropi, ali je monumentalna dela ipak uzimao za vlastitu kolekciju. Međutim, kraljevski dvor ubrzo dospeva pod udar kritike drugih umetnika i zanatlija, koji su želeli da i sami uđu u proizvodnju porcelana, ali su u startu bili diskvalifikovani kraljevski omogućenim monopolom. Pod snažnim pritiskom, Luj XV olabavljuje prohibiciju, ali je „Sevru” ipak omogućio produženje statusa „omiljenog izbora bogatih i moćnih”.

Međutim, sve se promenilo s izbijanjem Francuske revolucije i naročito u vreme velike depresije koja je nakon toga usledila. Kompanija je finasijski upropašćena, što je u potpunosti onemogućilo njihove aspiracije da ugroze nemačku kompaniju „Majsen” kao najpoželjnijeg proizvođača porcelana za aristokratiju i bogataše. Godine 1798. „Sevr” je proglašen vlasništvom francuske vlade.  


Vaze u paru 300.000 evra

Najvredniji komadi porcelana iz „Sevra” su oni iz druge polovine 18. veka pa tako par vaza dostiže cenu i od 300.000 evra. Šolje za kafu se kreću od 1.200 pa do 20.000 evra. Pojedinačne vaze iz tog perida mogu dostići cenu od preko 100.000 evra, a delovi servisa za ručavanje prodaju se od 1.000 evra, koliko trepa platiti za desertni tanjirić, do 50.000 evra, koliko koštaju supijere.

Kako vreme odmiče, tako komadima cena pada, mada visoke vrednosti ima i ono što rađeno u ampir stilu za vreme Napoleona, gde su cene približne onima koje su postizali „lujevi”.


Iako su međuvremenu nikle mnoge manufakture porcelana, ona u Sevru zadržala je primat do današnjih dana. Slavu je stekla porcelanskim figurama i kompozicijama od takozvanog biskvit-neglaziranog porcelana. Takođe, „Sevr” je do dan-danas ostao čuven i po prelepom kobaltnom, modroplavom posuđu („blu rojal”), kao i ružičasto oslikanim komadima, takozvani roz Pompadur. „Sevr” je uvek težio da kroz vreme i epohe prati stilove i uvodi nove tehnologije, a tako posluje i stvara do danas.

U Belom dvoru u Beogradu čuva se servis od 140 delova poznat kao „Bifon”. Servis je nastao kao prvi u seriji od petnaest servisa od porcelana proizvedenih u Kraljevskoj manufakturi porcelana u Sevru, a koji su bili ilustrovani motivima ptica iz Prve ornitološke enciklopedije „Histoire naturelle des oiseaux” (1771–1786) najznačajnijeg francuskog prirodnjaka toga doba Žorž-Luja Leklera, grofa od Bifona (Compte de Buffon, 1707-1788).

Za umetničku kolekciju Dvorskog kompleksa u beogradu „Bifon” servis je otkupljen 1935.

Kolika je vrednost našeg Sevra teško je reći, ali, poređenja radi, može se podsetiti na to da su dve male posude za led iz 1780. godine koje su pripadale jednom od 15 „Bifon” servisa, prodate na aukciji za 46.000 evra.

Dejan Urošević

Autor:
Pošaljite komentar