Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

PRVI TROFEJI OD POČETKA SEZONE LOVA NA SRNDAĆE Uljana repica ometa, ali žetva medalja krenula

29.04.2025. 10:29 10:50
Piše:
Izvor:
Dnevnik
србобран
Foto: Privatna arhiva

Uljana repica zagospodarila je vojvođanskim atarima, što otežava lov na srndaće koji je u Srbiji, kao i prethodnih godina, počeo 15. aprila.

Ipak, severna srpska pokrajina je, kao što je poznato, kolevka najtrofejnijih srndaća u zemlji i nakon prvih pucnjeva, mahom stranih turista po otvaranju sezone, nekoliko medalja (nezvaničnih, naravno) već je regostrovano. I to u lovištima koja decenijama važe za bogate trofejnim grlima. 

Bačka, po običaju, prednjači. Zlatan srndać pao je kraj Subotice. Naime, na Veliki petak, 18. aprila, gost iz Bugarske odstrelio je grlo tamnog rogovlja čiji je trofej preliminarno ocenjen sa 161 poenom. Po rečima predsednik LU „Subotička peščara“ Emila Čabarkape, neto težina ovog trofeja je 500 grama, iako su, usled velikog volumena, tamošnji lovni radnici očekivali više. Kao i u većem delu vojvođanskog atara, i na severu Bačke mnoge parcele su pod uljanom repicom. Ipak, Subotičani, koji plaćaju danak velikoj lanjskoj suši, imaju solidan broj srneće divljači (oko 3.300 komada), a od 66 planiranih srndaća za odstrel, do sada je realizovano 16. 

суботица
Foto: Privatna arhiva

Srbobranski atar karakteriše prvoklasna zemlja, pa ovde uvek ima lepih primeraka srneće divljači. Na potesu Jaroš, turista iz BiH odstrelio srndaća koji je preliminarno ocenjen sa 141, 09 poena, a izmerena neto težina trofeja je 499 grama.

- Za sada imamo po jedno zlato i srebro, a imamo još srndaća u medalji – kaže lovnik LU „Fazan Srbobran“, Robert Doboši. Ono što nas zabrinjava je pad broja srneće divljači. Zbog čega se to dešava – ne znamo. Savesno gazdujemo i pratimo šta se dešava u lovištu, lovočuvar Dragan Kaćanski radi odličan posao na terenu, imamo hranilišta i solišta... Menja se setvena struktura, sve više je uljane repice i žita, moguće je da ti ima većeg uticaja na populaciju, ali to je nešto našta ne možemo da utičemo – kaže Doboši.  

Izvor:
Dnevnik
Piše:
Pošaljite komentar