Preminula Milena Dravić

Milena Dravić je rođena u Beogradu 1940. godine i jedna je od najpoznatijih jugoslovenskih i srpskih lumica, kojku ćemo pamtiti po bezbrojnim nezaboravnim ulogama kroz koje smo odrastali.

Glumila je u preko sto filmskih ostvarenja, kao i u brojnim serijama, zabavnim šou programima...

Milena Dravić je često igrala ulogu samohrane majke, seljanke, žene iz radničke klase, bila je i pionir i ekscentrična junakinja filmova Crnog talasa, a velikim delom na uspehu u karijeri duguje i romantičnim komedijama u kojima je glumila uz Ljubišu Samardžića.

Pamtimo je kao učiteljicu iz kultne serije "Priče iz Nepričave", Vukosavu Petrović iz TV–komedije "Pozorište u kući" ili Spomenku u "Lud, zbunjen, normalan", te kao Veru iz "Policajca sa Petlovog brda".

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je danas telegram saučešća Udruženju dramskih umetnika Srbije i Udruženju filmskih glumaca povodom smrti velike jugoslovenske i srpske glumice.

"Ostali smo bez naše Milene Dravić, velikana jugoslovenske i srpske umetnosti. Milena je obeležila drugu polovinu dvadesetog veka u pozorištu, na filmu i televiziji. Neka joj je večna slava i hvala, jer je naše društvo učinila boljim, a kulturu bogatijom, navodi se u telegramu predsednika Vučića.

Ipak, najpoznatije uloge ostvarila je u filmovima "Kozara", "Ljubavni život Budimira Trajkovića", "Rad na određeno vreme", "Moj tata na određeno vreme", "Sekula se opet ženi", "Nije lako sa muškarcima" i "Zona Zamfirova"... A malo stariji se možda najradije sećaju kako je sa svojim suprugom i kolegom Draganom Nikolićem od 1972. do 1974. vodila popularni šou program "Obraz uz obraz".

Milenu Dravić mnogi širom bivše Jugoslavije smatraju najvećom zvezdom u istoriji srpske i jugoslovenske kinematografije.

Dobitnica je Nagrade za najbolju sporednu glumicu na Kanskom filmskom festivalu, specijalne nagrade Zlatna ruža na Filmskom festivalu u Veneciji, najprestižnijih srpskih nagrada Dobričin prsten i "Žanka Stokić" za celokupan doprinos jugoslovenskoj i srpskoj kinematografiji, nagrade "Joakim Vujić", nagrade "Pavle Vuisić" na Filmskim susretima u Nišu, četiri Zlatna ćurana na Danima komedije u Jagodini i  rekordnih deset Zlatnih arena na Filmskom festivalu u Puli.

Divi srpskog i jugoslovenskog glumišta Mileni Dravić prošle godine je u Zvezdara teatru uručena nagrada za životno delo "Dobričin prsten" uz prisustvo velikog broja prijatelja, kolega, poštovalaca.

Tada je Milena Dravić, najveća srpska i jugoslovenska filmska glumica, zahvalila svojoj publici, prijateljima, svom Zvezdara teatru, kome "pripada i srcem i dušom", Miri Trailović, "koja ju je uvela u pozorišni život", Centru za kulturu Tivat koji joj je "omogućio da odigra jednu od svojih najboljih uloga u "Bokeljskom de-molu", Beogradskom dramskom za gostovanje u predstavi "Harold i Mod", svim televizijskim i filmskim produkcijama širom zemlje koje više nema... 

"Lepo je stajati na sceni Zvezdara teatra sa prstenom velikana i legende srpskog glumišta Dobrice Milutinovića, na sceni na kojoj već dve godine nisam nastupala. U ceo ovaj prostor, na sceni, gledalištu, u garderobama, čak i u zidovima pozorišta utisnute su velike emocije, strepnje, treme, nadahnuća, radosti igranja, a pod budnim okom Bate, Ruže, Bore, Pere, moga Dragana, Đuze", rekla je Milena Dravić.

Dirnuta dugim aplauzom, uzvicima "bravo", "volimo te", koji su odzvanjali u punoj sali Zvezdara teatra, Milena Dravić je rekla da je to veliki i značajan trenutak za njen život. 

"Ovo valjda produžava život. Toliko ste mi sreće priredili", dodala je priznata glumica, koja je tokom skoro 50 godina ostvarila blizu 200 uloga u pozorištu, filmu i na televiziji, kljucna protagonistkinja u najuzbudljivijem periodu kinematografije ovog prostora, koja je obeležila istoriju srpskog glumišta druge polovine 20. veka i prve decenije 21. veka. 

Svečanost na sceni "Danilo Bata Stojkovic" otvorio je reditelj Dejan Mijac, istakavši tada da se "slavi praznik koji se zove Milena" i da nema druge Milene do Milene Dravić, primetivši da je "Milena pojam koji nosi svetlo".

Glumica Jelena Đokić se prisetila da joj je majka, pokušavajuci da joj olakša dolazak u Beograd, rekla: "Zamisli šetaš Knez Mihailovom ulicom i sretneš Milenu Dravić". "Zbog nje je Beograd bio lepši, Srbija deo sveta, glamur je bio i u kamionu", rekla je Đokićeva, zahvalivši svojoj "zvezdi vodilji, jer joj je standarde postavila vrlo visoko". 

Reditelj Jagoš Marković zapitao je kako neko može biti u svim medijima i žanrovima vrhunski, kako neko može trajati u tom vrhu toliko dugo i uz sve to biti toliko častan čovek, biti diva toliko dugo, a na Balkanu, ostati neuprljana našim večno teškim okolnostima, kako biti toliko skromna, a i te kako zvezda, kako se vodi tolika karijera sa tolikom dečjom čistotom, kako se čuva radost igre i življenja toliko dugo. 

"Kako to mi nismo čestito ni stigli na studentske demonstracije devedesetih, a njen i Draganov telegram se već čitao kao podrška studentima? Kako se biva toliko dugo i vrhunski glumac i zvezda i dobar i čestit čvek? Kako se do kraja biva tako svetski i toiliko naš? Kako se živi s nagradom iz Kana u nevelikom stanu na Čuburi, bez menadžera, pi-ara i šofera? Kako se biva eks-Ju legenda, a čuva se i sačuva privatnost i porodični život? Kako si veličina u svim režimima, a uvek sam i apsolutno svoj? To ostaje tajna, ali to je podvig", rekao je Marković. 

Glumica Branka Petrić se prisetila kada je publika frenetično aplaudirala na Milenino izvođenje "Show must go on" u predstavi "Lari Tompson i tragedija jedne mladosti", kada je u Hrvatsku na gostovanje pošla sa pet kofera, pa su organizatori morali da pošalju dodatno vozilo, ali i kada joj je bila potrebna pomoć u Zagrebu da odnese u hotel sve cveće koje je dobijala na ulici. 

Reditelj Stefan Arsenijević je ispričao kako se osmelio da za "malu, ali značajnu ulogu u svom studentskom filmu" angažuje najveću zvezdu i kako je ostao zatečen kada je kroz objektiv loše kamere na minus 14 stepeni ugledao Milenine oči, koje predstavljaju "istinski filmski doživljaj". 

Reditelj Zdravko Šotra kao jednu od najlepših stvari u svojoj karijeri navodi saradnju s Milenom Dravić i s ponosom ističe da je on "sastavio Milenu i Dragana obraz uz obraz", prisetivši se snimanja tog popularnog šou-programa. 

"Milena je glumica koja je prešla granice Jugoslavije i gde god se pojavila stvarala je glamur i ovaj dan je obeležen glamurom, a nagrada njenom plemenitošcu", rekla je glumica Seka Sablić, dok je direktor Zvezdara teatra, dramski pisac Dušan Kovačević, rekao da je današnja svecanost najvažniji dogadaj u istoriji tog pozorišta. 

Glumac Rade Šerbedžija je rekao da je Milena njegova drugarica, najdraža glumica i ljubav. 

"Kada kažem ljubav, to je onako kako se ljubi more i nebo i sve ono što je iznad tebe i izvan tebe, a opet tako duboko. Milena je smisao ovog našeg umetničkog traženja istine i neko ko je najviše poleteo u nepoznato i apstraktno od svih nas. Kada se budu tamo negde slagale knjige o svima nama koji smo se bavili filmskom umetnošću, njena će stajati na prvoj stepenici našeg vrtoglavog uspinjanja, tik uz Marlona Branda", rekao je Šerbedžija uz gromoglasan aplauz okupljenih. 

Milena Dravić je, kako je primetio, "film sam". 

"Njene božanstvene plave oči snimaju svet oko sebe... Spremna, odlučna i hrabra uvek na strani slabih i nemoćnih, protiv nepravde i gluposti, protiv vlasti. Kao prava heroina uvek je znala stati na stranu svog naroda, a njen narod je sav narod ove planete, jer je ona dobrota sama", naglasio je Šerbedžija, nazvavši je "devojkom malom, pesmom grada Beograda". 

Šerbedžija joj je, u pratnji Vasil Hadžimanov trija, otpevao "Kneginjice moja sa carskoga druma", "Devojka iz moga kraja", "Devojko mala", a predsednik Udruženja dramskih umetnika Srbije glumac Vojislav Brajović, koji je Milenu Dravić nazvao "čarobnicom naše scene", pročitao "Traktat o Mileni" Dušana Makavejeva. 

Na bogat opus Dravićeve podsetio je i "Mali film o velikoj Mileni" Miloša Radovića sa insertima iz filmova i predstava u kojima je ostvarila nezaboravne uloge. 

E .D.