Otvorena izložba "Tron" Pavela Surovog u Ruskom domu

Osim izložbe, gala događaj je sadržao scenske tačke, atraktivan ples i muziku, kao mali spektakl i doprinos svetskoj postavci fotografija velikih formata.



Stavljajući spoj tradicije i duhovnosti u fokus, izložba "Tron" predstavlja originalne i autentične narodne nošnje Balkana gde posebno dolazi do izražaja ženska lepota.



Srpski autor Pavel Surovi je večeras održao i kratko vođenje kroz svoju izložbu, analizirajući fotografije pojedinačno i bio iznenađen i istovremeno zahvalan zbog toliko velikog broja publike koja voli ovu vrstu umetnosti kao spoj tradicije i modernog stila.



Rekli su mi iz Novog Sada pre nego što sam došao na otvaranje, da budem ponosan na sebe večeras ovde kao što su i oni bili ponosni na mene kad sam izlagao u ovom gradu. Evropska prestonica kulture mi je naručila izložbu i kod mene se desi da kada me neka nošnja privuče u pet sekundi, ona će me onda inspirisati za celu izložbu. Pred vama vidite vremeplov princa Surovog kroz prošlost i budućnost, izjavio je autor na otvaranju postavke na kojoj su predstavljene kolosalne i monumentalne fotografije prelepih žena u raznim odorama.



Ipak, on smatra da je prikaz tih žena samo površinski, jer iza ili ispod tih privlačnih lica stoji jedna druga priča.



Zapravo kroz te žene spajam dva sveta. Prvi je ovaj svet koji vidimo i živimo, trka za obavezama, materijalni, i tu je uvek želja da budemo bolji. Druga ravan je duhovni svet kojem težimo, objasnio je Surovi i duhovito zaključio da je sudbina htela da prvo bude nagrađen u Rusiji, da izlaže u Parizu, po svetu da dalje trijumfuje, da bi tek onda došao i u Beograd.



Izložbu je otvorila srpska glumica Vjera Mujović, koja je ocenila da je Pavel Surovi prava renesansna ličnost i da ni sama ne može da pohvata čime se on sve bavi u tolikoj svestranosti, osim fotografije i grafičkog dizajna.



Pavel svojim uspesima nas ponosno predstavlja u celom svetu kako to čine Emir Kusturica, Novak Đoković i Nemanja Radulović, pohvalila je glumica uspešnog umetnika i onda analizirala njegove fotografije.



Mi posmatramo te prelepe ženske osobe na slikama, ali kad se malo bolje zagledamo, shvatićemo da se ispod svih tih fotografija nalazi sam Pavel i on nas gleda sve vreme, naglasila je Vjera Mujović.



O fotografijama Pavela Surovog govorio je jedan od najpoznatijih srpskih komercijalnih fotografa Nebojša Babić iz Beograda, autor mnogih vrhunskih slika dramskih i muzičkih umetnika, pozorišnih predstava, koncerata.



On je istakao da svi fotografi svoje samostalne izložbe doživljavaju kao svojevrsni praznik, jer je to dokaz uspeha da su se kao umetnici izborili za prostor, što nije uvek jednostavno.



Trudimo se da što više doprinesemo umetnosti kao što je slikarstvo. Ipak, zadatak fotografije u odnosu na likovnu umetnost jeste da ona predstavlja važan dokument, uspeva da zabeleži nasleđe, tradiciju, istoriju, i da to prenosi dalje generacijama. Pavel je uveliko dao svoj važan pečat umetnosti fotografije i za tako kratko vreme osvojio je tolike svetske nagrade, napomenuo je Babić.



Nazivi neobičnih raskošnih fotografija gigantskog formata su: "Katarina Velika", "Kneginja Milica", "Kraljica Korona" (prikazano pritajeno zlo oličeno u fatalnoj ženskoj lepoti, aluzija na pandemiju), "Kraljica Elizabeta Druga", "Madam Pompadur", "Sveta Tereza", "Templarka", "Sirena", "Marija", "Sveta Marija Magdalena", "Arhangel Mihailo", "Beli anđeo", "Pepeljuga", "Rimljanka", "Papa", "Francuska kraljica", "Elizabeta Bavarska Druga", "Matador" (jedino na ovoj fotografiji nije žena, već dečak u kostimu matadora).



Violeta Đerković, direktorka Kulturnih stanica Evropske prestonice kulture - Novi Sad 2022, podsetila je da se u Srpskoj Atini već održala izložba sa ovim motivima istog autora, pod nazivom "Slava" u januaru ove godine.



Tada su želeli gostima iz čitavog sveta da prikažu nešto posebno, autentično, jedinstveno, naše, domaće, a istovremeno univerzalno i blisko svima.



Ona je ocenila da stvaralaštvo nagrađivanog umetnika na najbolji način izražava duh i kulturu Vojvodine i da njegove fotografije imaju izuzetnu osobinu, a to je multikulturalnost, kao i interkulturalnost.



Takođe, Đerković je navela da su dela Surovog najbliža post-moderni, eklektičnosti, spoju starog i novog, odnosno tradicije i savremenosti u fotografijama.



Umetnica i koreografkinja Alisa Oravec iz Pančeva zajedno sa Martinom Marekom izvela je veoma atraktivan performans na otvaranju kao moderni ples sa etno motivima - "Crvena jabuka" i "Ples među pukotinama", a program je vodila Mirjana Lukić Marinković, pomoćnica načelnika u Gradskoj upravi za kulturu Grada Novog Sada.



Ekskluzivna izložba umetničkih fotografija prikazuje bogatstvo različitosti narodnih nošnji naroda Balkana kao nematerijalnog kulturnog nasleđa.



Sam naziv izložbe “Tron” aludira da arhaične narodne nošnje crpe inspiraciju sa kraljevskih dvorova, što predstavlja u svetskom i duhovnom smislu borbu naroda za moć i presto.



Na kraljevskom dvoru pored raskoši do izražaja dolazi ženska lepota, koja je glavna inspiracija mnogih umetnika i svaka žena želi da bude najlepša, da bude na Tronu.



Posebno važan element njegovog umetničkog pristupa je pojam ženske lepote kao neistorijske, odnosno vanvremenske estetske kategorije.



Izložbu organizuje Grad Novi Sad i Kulturni centar ,,Kisač“ uz podršku Ruskog centra za nauku i kulturu ,,Ruski dom“ u Beogradu.