Raspevani mostovi
Koncertima Hora i kamernog orkestra crkve Sofija iz Stokholma i Cappela Romana iz Portlanda, koji će biti održani u novosadskoj Sinagogi 3. i 4. juna, počeće realizacija projekta „Raspevani mostovi”, koji Akademija umetnosti Univerziteta u Novom Sadu realizuje u saradnji sa Fondacijom „Novi Sad 2021” i Muzičkom omladinom Novog Sada.
Po rečima dekana AUNS Siniše Bokana, u pitanju je projekat veoma bitan za ovu visokoškolsku ustanovu, kako zbog generalnog značaja internacionalizacije muzičkog života Novog Sada, tako i zbog opredelenja same Akademije da učešće njenih studenata u umetničkim projektima stavlja po značaju u istu ravan sa pedagoškim radom.
Ukazujući na svekoliku ozbiljnost i važnost novosadske horske i pevačke tradicije, ne samo u muzičkom, već i onom društvenom, socijalnom pogledu, profesor Bogdan Đaković, rukovodilac „Raspevanih gradova”, najavio je da bi ovaj projekat i na tim temeljima trebalo da postepeno raste do 2021, kada bi doživeo svojevrstan krešendo. I dirigentkinja hora „Orfelin” Tamara Adamov Petijević naglasila je da ideja „Raspevanih gradova” upravo jeste da podstakne saradnju i kontakte, te poveže korene ovdašnjeg horskog stvaralaštva sa savremenim svetskim tendencijama kada su u pitanju i izvođaštvo i forme i programi.
Božidar Crnjanski, vanredni profesor horskog pevanja na AUNS, napomenuo je da će važan segment projekta upravo biti razmena iskustava kroz gostovanje pevača, dirigenata, pedagoga, jer je ideja da se kroz nastupe vrhunskih horskih ansambala, ali i radionice, master-klasove... dodatno razvije domaća horska scena i naprave najbolje osnove da ona nakon 2021. bude još kvalitetnija. Predstavnik Fondacije Lazar Jovanov je, pak, uz isticanje uloge AUNS u pripremi kandidature Novog Sada za dobijanje titule EPK, najavio da će, pored „Raspevanih mostova”, ove godine biti realizovano još nekoliko projekata koje je Akademija osmislila kao deo programa Evropske prestonice kulture.
Inače, kada je reč o programima koncerata zakazanih za nedelju i ponedeljak, Hora crkve Sofija se opredelio za Mocartovu Misu brevis u d-molu, zatim odlomke iz mise „Izlazak sunca” Ola Gjeiola, a najavljeno je i izvođenje dela Larsa Erika Lašona, Frederika Sikstena, Vladimira Levita, Sare Venerberg-Rojter, Vilhelma Štenhamera, te Lize Sikimić i Stevana Stojanovića Mokranjca. Nastup Cappela Romana biće u znaku srednjovekovnog vizantijskog pojanja, s obzirom na to da je u pitanju jedan od najznačajnijih svetskih ansambala za staru muziku. Zapravo, u fokusu njihovog interesovanja je jednoglasna muzika, te susret vizantijske i gregorijanske tradicije. Oba koncerta počinju u 20 časova i ulaz je slobodan.
M. S.