Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Kemal Gekić, pijanista: „Gernika” kao inspiracija za univerzalnu poruku

16.04.2019. 10:16 10:23
Piše:
Izvor: S. Doroški

Dvadeset godina je prošlo otkako je Kemal Gekić otišao u Ameriku, ostao tamo, nastavio pijanističku karijeru, kao i pedagošku na Međunarodnom univerzitetu u Majamiju.

Ali, naš istaknuti pijanista kao da je stalno prisutan na ovdašnjoj muzičkoj sceni, na kojoj zauvek zauzima svoje zasluženo mesto. Na ovogodišnjem Nomusu nastupiće s delom posebno komponovanim za njega. Koncert za klavir i orkestar “Gernika” američkog kompozitora Fredrika Kaufmana, Kemal Gekić će izvesti uz pratnju Simfonijskog orkestra Akademije umetnosti u Novom Sadu, pod dirigentskim vođstvom Andreja Bursaća. Biće to prvo izvođenje ove kompozicije u Srbiji.

 Izbor Kaufmanovog koncerta „Gernika“ za vaš nastup na ovogodišnjem Nomusu mogao bi se smatrati zapravo vašom preporukom i željom da s ovim delom upoznate novosadsku publiku. Zašto to smatrate važnim?

– Tokom proteklih 35 godina prezentovao sam novosadskoj publici stotine kompozicija, od kojih najveći broj zapravo pripada standardnom repertoaru veoma poznatih dela, a ponekad su bili u pitanju i manje poznati radovi slavnih kompozitora... Međutim, poslednjih nekoliko godina češće se na mojim programima nalaze autori manje poznati publici, koji su kreatori atraktivnih kompozicija. Često izvodim i premijere novih kompozicija. Smatram da je to važno, jer i publika i izvođač uvek idu napred, u nove avanture.

 Kaufman je ovo delo komponovao za vas. Kao izvođač, osećate li, u susretu s tim delom, naklonost kompozitora, izraženu na izvestan način kroz partituru? Da li to postavlja još više ciljeve pred vas i stvara posebnu odgovornost?

– Kaufman je ovaj koncert napisao specijalno za mene, jer želeo da napiše koncert transcendentne teškoće i virtuoznosti, o čemu smo razgovarali od momenta kad je prvi put prisustvovao mom koncertu. Od tih početaka, pa do burne svetske premijere u Pragu 2013, prošla je skoro decenija i po. Ipak, odgovornost koju osećam prema Kaufmanu nije ništa veća od one koju osjećam prema Betovenu. Jedino što je različito i što je bio izazov je shvatanje specifičnog muzičkog jezika Kaufmana, za razliku od Betovenovog, koji je već dobro poznat.

 Budući da dobro poznajete Fredrika Kaufmana, radeći kao i on godinama na istom univerzitetu na Floridi, da li ste imali uticaja u samom procesu komponovanja ovog dela, upliva u vidu sugestija?

– Ja sam kompozitoru izrazio moju viziju koncerta pre nego što je on napisao ijednu notu. Imao sam želju da komad ima klasičnu formu, tri stava. Želja mi je bila da se u sporom stavu pojavi melodija (ponekad zanemarena kategorija u modernoj muzici), i da finale ima veoma ritmički, nezaustavljiv pokret, kao i elemente fugalnog pisanja. Takođe sam izrazio preference za kontinuitet, bez onih konstantnih prekida muzičkog toka koji su bili tako popularni šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka. Tematika je trebala biti povezana sa važnim istorijskim događajima kao povod da se mogu izraziti univerzalne ideje. I moram priznati da je on moje zahteve u potpunosti ispunio.

  Šta možemo očekivati u ovom delu? Da li je Kaufman ukomponovao i određene motive sa Pikasove „Gernike“?

– Prvi stav “Tragedija Gernike” je najobimniji, virtuozan, veoma slikovit. S obzirom na to da je u pitanju tragična tematika, može se reći da je „ružan” na način na koji je Šopenov Sćerzo br.1 ružan. Drugi stav ”Žalost” je možda najlepša kompozicija Kaufmanovog opusa, sa izražajnom melodijom i snažnom atmosferom. Finale “Uskrsnuće” je jedan ritmički festival. Sličnost leži u angularnom jeziku, „uglastim” ili geometrijskim motivima i načinu na koji se oni uklapaju. Čak i partitura grafički podseća na kubističku sliku u nekim momentima.

 Kako vi doživljavate odnos istoimene Pikasove slike i Kaufmanovog koncerta i njihovu tematsku povezanost? Kako se ona odražava, utiče li na vašu interpretaciju?

– Kao što sam već spomenuo, Pikasova “Gernika” je samo inspiracija za jednu univerzalnu poruku. Problem rata kao i sukoba ljudskosti i neljudskosti je večan i univerzalan. Kompozicija je nešto što se odvija u vremenu, i ima svoju priču, koja nastavlja svoj život nezavisno od početne inspiracije. Moja interpretacija je inspirisana mojim unutrašnjim emotivnim slikama, koje uključuju nasilje, žalost, lepotu, radost.

  Kakve su muzičke karakteristike ovog dela? Postoje li posebni zvučni efekti, koji ilustruju, podsećaju, na sveprisutno zlo i ratne strahote, koje se neretko nadvijaju nad čovečanstvom?

– Postoje zvučni efekti protivavionskih sirena, kao i bombi koje padaju iz aviona, melodije špansko-sefardskog karaktera, liturgijske sugestije, zvuci artiljerije... Kaufman je veteran rata na Bliskom istoku iz 1967, a isto tako je proveo znatan deo života u Bruklinu, svirajući yez trombon. To se čuje u svim njegovim kompozicijama, pa i u ovom koncertu.

 Na koji način, na kom nivou, u kojoj sferi, po vašem mišljenju, ili utisku, ovo delo dotiče slušaoce, podseća ih, upozorava i, možda, nudi muziku kao svojevrstan vid opomene, ali i utehe u svemu tome?

– Svako dobro umetničko đelo komunicira na više nivoa. Guernica Concerto je pre svega klavirski koncert, muzička scenska kompozicija koja ima svoje zakonitosti i atraktivnost. Nakon toga je ona i uspomena na jedan strašan događaj, koji se dogodio u jednom momentu u istoriji i koji je ostao zapamćen kao takav. I, na kraju, to je jedan testament ljudske sudbine koja upozorava na ono univerzalno u ljudskoj duši, sukob sila mraka sa silama svetla.

 U okruženju, u kojem su List, Skrjabin, Šopen, Bah, i ostali Vama bliski kompozitori, gde bi Kaufman našao svoje najprirodnije mesto?

– Kaufman je kompozitor koji piše u klasičnim, jasnim formama. Pod uticajem je Bartoka, Ravela, džez muzike, klezmera. Njegov jedinstven jezik bi ga smestio negde među autore kao sto su Kopland, Bernstajn, Bartok.    

Nataša Pejčić

Autor:
Pošaljite komentar
Kemal Gekić, pijanista: Virtuoznost je sredstvo, a emocija je cilj

Kemal Gekić, pijanista: Virtuoznost je sredstvo, a emocija je cilj

24.11.2017. 10:04 10:12