Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Objavljena antologija proze novosadskih autorki

04.01.2021. 10:45 10:46
Piše:
Izvor: Promo

Novosadska ženska proza našla se (konačno) objedinjena u upravo objavljenoj knjizi, koju je priredila Vladislava Gordić Petković, a izdao je Savez feminističkih organizacija „(Re)konekcija“, u ediciji K.A.T, koju uređuju Silvia Dražić i Vera Kopicl.

U ovoj antologiji, koja ima naslov „Novosadska ženska proza: Od ispovesti do putopisa“, objavljena je proza 14 novosadskih spisateljica. Izbor autorki, njihove poetike, ali i percepciju ženskog pisanja u kontekstu tematike celokupne (muške i ženske) književnosti, Vladislava Gordić Petković objašnjava za naš list, podsećajući da se pisanje književnog dela u strategijama ženskog autorstva neretko skriva i maskira u ispovest, u kontemplaciju ili sećanje.

- Obazrivo i nenametljivo a istovremeno potresno i provokativno, analiziraju se slike iz života žena i devojaka, istražuju teme starosti i smrti, odrastanja i sazrevanja, pripoveda se o tugama i ljubavima, o zbližavanjima i razumevanju, o neizlečivoj usamljenosti u okruženju koje je neretko preopterećeno istorijom. Grotesknost inercije i automatizma u ljudskoj egzistenciji jedna je od čestih tema koje se suprotstavljaju preosetljivosti junakinja i naratorki, koje ne uspevaju da dostignu idealnu ravnotežu željenog i ostvarenog – ukazuje Vladislava Gordić Petković. 

Romani i druga pripovedna proza pisaca, od Aleksandra Tišme, Lasla Vegela, Franje Petrinovića i Đorđa Pisareva, do Lasla Blaškovića, Saše Radonjića, i Milenka Bodirogića, po rečima Vladislave Gordić Petković, ucrtavaju u mapu Novog Sada putanje nesrećnih ili zbunjenih junaka pogođenih ratom, ličnom tragedijom, ili opštom krizom smisla.

- Međutim, percepciji njihovih junaka neretko nedostaje ženska verzija sveta, koju obezbeđuju novosadske spisateljice, donedavno teško uočljive na književnoj mapi grada. Terez Miler, Magda Simin, Judita Šalgo, Ljiljana Jokić Kaspar, Milica Mićić Dimovska, Radmila Gikić Petrović, Andrea Popov Miletić, Marijana Čanak, Nastasja Pisarev, Slađana Ljubičić, Tatjana Tucić, Oana Hergenreter, Tatjana Venčelovski i Sonja Veselinović. Svaka iz perspektive svoje individualne, originalne poetike grade jedan novi, novosadski svet – ističe priređivač Vladislava Gordić Petković.

Terez Miler i Magda Simin za Vladislavu Gordić Petković predstavljaju Novi Sad i šire vojvođansko okruženje kao poprište istorijskih iskušenja, migracija, porodičnih lomova i epohalnih preokreta, a važan ženski prozni glas Novog Sada je rano preminula pesnikinja i prozaistkinja Judita Šalgo.

- Postmodernističku poetiku Judite Šalgo dopunjavaju i nastavljaju autorke rođene pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka, udružujući u svojim zapisima fiktivnu i istoriografsku dimenziju iskustva (Radmila Gikić Petrović), otvarajući nove žanrovske mogućnosti proze u pravcu fantastike i distopije (Ljiljana Jokić Kaspar), ali i mlađe autorke, poput Andree Popov Miletić, koje se bave fenomenom kolektivnog sećanja i individualne percepcije prošlosti, ne zanemarujući poetski modus izražavanja (Sonja Veselinović) ni preispitivanje porodičnog nasleđa (Marijana Čanak) – navodi Vladislava Gordić Petković, dodajući da su heroine Milice Mićić Dimovske obeležene osećanjem inferiornosti i marginalnosti, a njihove ružne uspomene na prošlost ponekad prete da budućnost pretvore u unapred izgubljenu bitku.

Kako Vladislava Gordić Petković primećuje, „slikajući istoriju iz naglašeno autsajderske pozicije prezrenih i prognanih, kao i njihove intimne i kolektivne utopijske fantazme o obećanoj zemlji, ove spisateljice omađijane su motivom potrage za ženskim sigurnim utočištem.“

- Književnost koju pišu žene pomera granice relevantnog i trivijalnog, i žensko iskustvo često se posmatra kao poligon mukotrpnog samodokazivanja; međutim, tematski i značenjski prioriteti nemaju nikakve veze sa testiranjem sopstvenih vrednosti. Važnost ženskog iskustva podrazumeva se sama po sebi zato što počiva na razlikovanju od patrijarhalnog normativa koji je neuspešno ućutkivao čitav svet jedne imaginacije, koji se, evo, u ovoj antologiji, napokon otvara pred nama. Antologija novosadske ženske proze stoga može da bude prilika ne samo da se integriše stvaralaštvo raznorodnih poetičkih izvorišta na jednom mestu, nego i da se ukaže na bogatstvo ženskog stvaralaštva i njegove široke izražajne mogućnosti – zaključuje Vladislava Gordić Petković. 

N. Pejčić

Autor:
Pošaljite komentar