"Dara iz Jasenovca": Brutalna istina o zloglasnom konclogoru
BEOGRAD: Distrubuterska kuća "101 STUDIO" zvanično je zaključila ugovor o američkim pravima za film Dara iz Jasenovca", reditelja Predraga Antonijevića, ostvarenje koje je izabrano za srpskog kandidata za 93. Nagradu Američke akademije filmske umetnosti i nauke - Oskar, a tim povodom je organizovana novinarska projekcija filma u beogradskoj Kombank dvorani.
Premijera Antonijevićevog ostavrenja u SAD je zakazana za 5. februar 2021. godine.
Novinar Tanjuga je video dugočekivani film u čijem središtu je devojčica Dara koja se suočava sa neobjašnjivim razmerama holokausta u Nezavisnoj državi Hrvatskoj nakon što je zajedno sa majkom i braćom dospela u kompleks koncentracionih logora poznat kao Jasenovac.
U ulozi Dare sjajno se snašla devojčica Biljana Čekić koja svedenim glumačkim sredstvima uspela da dočara unutarnju teskobu izazvanu užasima koji je okružuju u nastojanju da spasi život makar mlađem bratu.
Na novinarsko pitanje za vreme nastajanja filma šta je zapravo osnovna zamisao i cilj reditelja Antonijević je rekao "Napravićemo film u kojem će se videti kako su nas klali, a ne kako su nas spašavali".
To je i ostvario.
Britalne scene egzekucija srpskih logoraša u Jasenovcu po istinitosti su u rangu Zafranovićevim scenama u jednom od najvažnijih ostvarenju "Okupacija u 26 slika".
Ljubo Miloš, zloglasna Nada Šakić i njen brat Vjekoslav Maks Lubiurić predstavljeni su kao morbidni zločinci koji na licu mesta u toku obroka ili razgovora sa drugim oficirima ubijaju bez razloga nesrećne ljude koji je sudbina odvela u Jasenovac.
Takođe strahote dece u Jasenovcu čije majke bivaju deportovane nemačke koncentracione logore prikazane u su skoro dokumenrnom tehnikom.
Upravo te scene bi rasplakale i najokamenjenija srca.
Ostvarenju možda nedostaje kontekst u kojem je logor nastao za vreme Drugog svetskog rata.
Antonijević je napravio film o kojem će se nesumnjivo dugo polemisati u kontekstu regionalnih odnosa država nastalih nakon raspada SFRJ.
Međutim, nesumnjivo je da ostavrenje "Dara iz Jasenovca" nakon skoro 70 godina otkriva tragediju koja se događala u Jasenovcu, koncentracionom logoru koji je jedni u fašizmom porobljenoj Evropi imao prostor za decu, zapravo bolnicu u kojoj su ta deca umirala od hladnoće i gladi, kada nisu bila ubijana.
