Veštaci utvrdili štetu od dvadesetak miliona dolara
Iako još nema najave epiloga istrage o prvoj privatizaciji smederevskog „Sartida“ davne 2002. i 2003. godine, kada je prodat iz stečaja za 23 miliona dolara, izvesno je da je obavljeno veštačenje
kojim je utvrđena tadašnja vrednost imovine tog koncerna. Tokom istražnog postupka urađeno je ekonomsko-finansijsko veštačenje kojim je utvrđeno da je vrednost preduzeća „Sartid“ a. d. u vreme postupka prodaje 2002. i 2003. godine iznosila najmanje 40 miliona dolara, navedeno je u jednoj zvaničnoj informaciji Tužilaštva o toj istrazi, saznaje „Dnevnik“.
Pod lupom istrage našle su se sve okolnosti, počev od prenošenja mesne nadležnosti stečaja „Sartida“ i njegovih šest zavisnih preduzeća s Trgovinskog suda u Požarevcu na Trgovinski sud u Beogradu, do čina prodaje. Istražni organi sumnjaju da je koncern, na sporan način, u postupku stečaja oslobođen svih dugova koji su, po utvrđenim činjenicama, u vreme uvođenja stečaja iznosili najmanje 1,7 milijardu dolara, od čega su srpske banke potraživale oko 1,2 milijardu, a pri tome većina poverilaca imala je sredstva obezbeđenja za svoje potraživanje u vidu hipoteka i zaloga na nepokretnoj i pokretnoj imovini „Sartida“. Pod lupom su i okolnosti u vezi sa činjenicom da je, nakon toga, „Sartid“ prodat po 23 miliona dolara kupcu „Ju -Es stil“. Postupak prodaje je sproveden u toku stečaja, a sumnja se da pritom, „nije obavljena procena vrednosti imovine ’Sartida’, ispituje se da li su razmatrane druge ponude za kupovinu preduzeća, da li se o eventualnoj kupoprodaji ’Sartida’ pregovaralo s drugim zainteresovanim kompanijama“. Istražni organi smatraju da postoji sumnja da je „Sartid“ „prodat po ceni 17 miliona dolara nižoj od najniže procenjene vrednosti preduzeća u vreme zaključenja ugovora“.
Istraga bi trebalo da rasvetli razloge prenošenja mesne nadležnosti stečaja „Sartida“ na Trgovinski sud u Beogradu, zatim ko je odgovoran za donošenje rešenja kojim se odobrava brisanje sredstava obezbeđenja potraživanja poslovnih banaka, tada najvećih poverilaca „Sartida“, Invest banke i Beogradske banke, koja su na taj način postala nenaplativa.
U vezi s određenim dešavanjima 2002-2003. godine u postupku stečaja i privatizacije „Sartida“, Tužilaštvo za organizovani kriminal je u prvoj polovini 2013. pokrenulo istražni postupak kojim su obuhvaćeni Nemanja Kolesar, koji je pre decenije i po bio pomoćnik generalnog sekretara Vlade Srbije zadužen za praćenje pokretanja i sprovođenje stečaja u „Sartidu“, tadašnji stečajni upravnik „Sartida“ Branislav Ignjatović i sudija i bivši predsednik Trgovinskog suda u Beogradu Goran Kljajević.
Bivši sudija Kljajević sumnjiči se da je u svojstvu predsednika stečajnog veća u postupku stečaja poslovnih banaka koje su bile najveći poverioci „Sartida“, doneo rešenje kojim je odobreno brisanje sredstava obezbeđenja potraživanja ustanovljenih u korist Invest banke i Beogradske banke. Bivšem stečajnom upravniku „Sartida“ Branislavu Ignjatoviću pripisuju sumnje da je na njegovu inicijativu stečajno veće donelo odluku i odobrilo prodaju preduzeća „Sartid“ kupcu „Ju-Es stil“, nakon čega je stečajni upravnik 31. marta 2003. zaključio ugovor o prodaji po 23 miliona dolara, navodno, bez izvršene odgovarajuće procene vrednosti „Sartida“.
Po informacijama o tom procesu, Kolesara, u svojstvu pomoćnika generalnog sekretara Vlade koji je bio zadužen za praćenje pokretanja i sprovođenja stečaja u preduzeću „Sartid“, sumnjiče da je zajedno s tadašnjim predsednikom Trgovinskog suda u Beogradu, kako se navodi, „kreirao način prodaje ’Sartida’, a kasnije i realizaciju te prodaje“. Na teret im je stavljeno krivično delo zloupotrebe službenog položaja.
Nije poznato da li je materijal koji je dosad prikupljen u istrazi dovoljan da Tužilaštvo donese odluku o tome ima li osnova za eventualno dalje vođenje postupka protiv osumnjičenih.
Savet za borbu protiv korupcije, koji se takođe bavio slučajem „Sartid“, u svom izveštaju je naveo da je „’Sartid’ sa šest povezanih preduzeća, prodat iz stečaja kao pravno lice, bez tereta, neposrednom pogodbom, američkoj kompaniji ’Ju-Es stil – Balkan’ za 23 miliona dolara, a ogromni dugovi ’Sartida’ su preneti na državu“.
Podsećanja radi, pomenimo da su početkom 2012. godine, zbog ekonomske krize, Amerikanci napustili „Sartid“, a preuzela ga je Vlada Srbije za jedan dolar.
J. Jakovljević