Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Sudijsko članstvo u CEPRIS-u još na čekanju

18.07.2016. 21:47 11:39
Piše:

Visoki savet sudstva odložio je za narednu sednicu odluku o spojivosti sudijske funkcije s članstvom u nedavno osnovanoj nevladinoj organizaciji Centar za pravosudna istraživanja (CEPRIS).

Iako je, po najavi, članovi najvišeg sudskog tela u petak trebalo da odlučuju o tome da li sudija mora da bira između funkcije koju obavlja ili članstva u strukovnoj NVO čiji je cilj izučavanje i unapređenje pravosuđa, ta odluka je odložena, potvrđeno je juče „Dnevniku” u VSS-u.

Podsetimo da je predsednik Višeg suda Aleksandar Stepanović krajem prošlog meseca potpisao rešenje kojim je sudiju Višeg suda Aleksandra Trešnjeva zbog „sumnje u pristrasnost” izuzeo iz veća koje vodi postupak protiv bivšeg gradonačelnika Novog Sada Borislava Novakovića a koji je u završnoj fazi. Svoje navode obrazložio je činjenicom da su i sudija Trešnjev i advokat optuženog Vladimir Beljanski članovi CEPRIS-a.

Iako, za sada, ta nevladina organizacija ima samo 12 članova, među njima su eminentna imena srpskog sudstva, profesure i advokature: sudija Ustavnog suda Goran P. Ilić, sudija Apelacionog suda u Beogradu Miodrag Majić, nekadašnja predsednica Vrhovnog suda Vida Petrović Škero, profesori beogradskog Pravnog fakulteta Miodrag Jovanović i Zoran Mirković, advokati Slobodan i Vladimir Beljanski, Vladimir Đerić, Nebojša Maraš... Osim njih, u CEPRIS-u je i izvestan broj mladih saradnika koji nisu njegovi članovi.

Bivša predsednica Vrhovnog suda i članica CEPRIS-a Vida Petrović Škero kaže da se plaši tvrdnje bilo kog pravnika koji kaže da sudija neće biti nepristrastan tokom suđenja zato što je član istog udruženja kao i advokat u postupku koji vodi. Takođe, navodi bivša predsednica VŠ-a, o pravu udruživanja sudija u udruženja koja se bore za nezavisnost govori se i u Zakonu o sudijama.

– Kao pravniku, nije mi jasno šta je pravi razlog za izuzeće sudije Trešnjeva – kaže Vida Petrović Škero. – CEPRIS kao organizacija nema nemoralne ciljeve, ne radi protiv državnog uređenja. Znači, sve je u skladu sa zakonom. Možda je i najbitnije naglasiti da se u Zakonu o sudijama navodi da sudije imaju pravo da se udružuju u udruženje čiji je cilj borba za nezavisnost i razvijanje pravosudnog sistema, odnosno sve ono za šta se zalaže CEPRIS. Udruženje nije ni počelo rad, a predsednik Višeg suda Stepanović u rešenju kojim se sudija Trešnjev izuzima iz sudskog veća, analizira način konstituisanja i rada novoosnovanog udruženja. To nije u nadležnosti predsednika suda, a posebno ne predstavlja razlog za izuzeće. Takođe, u zakonu se navodi da je osnovna obaveza sudije da održava svoje pravo na nezavisnost i nepristrasnost. U konkretnom slučaju, tako nešto uopšte nije moguće.

Predsednik Vrhovnog kasacionog suda i Vrhovnog suda Srbije Dragomir Milojević smatra da je sudijska funkcija nespojiva sa članstvom u nekom udruženju u vezi s finansijama ili nečim sličnim.

– Takva podela nam nije bila potrebna pred otvaranje poglavlja 23 – rekao je Milojević za naš list.

Predsednica Društva sudija Srbije Dragana Boljević smatra da je dobro za neko društvo da ima što više udruženja koja se zalažu za nezavisno sudstvo i vladavinu prava.

– Sudije su građani i samim tim imaju pravo na udruživanje – navodi Dragana Boljević. – Udruženje u kojem su sudije, advokati i profesori prava predstavlja logično okruženje za pravnike.

Po podacima s njihove internet strane, „Centar za pravna istraživanja (CEPRIS) je osnovan kao nezavisna nevladina organizacija za istraživanje, izučavanje i unapređenje pravosuđa u demokratskom društvu zasnovanom na vladavini prava i podeli vlasti. Osnivači CEPRIS-a su eminentni stručnjaci u oblasti pravne nauke i prakse, okupljeni s ciljem analize uzroka sadašnjeg stanja i ponude mogućih pravaca konsolidacije i razvoja pravosuđa”.

M. Bozokin

Sudija i slobodno vreme

Po Zakonu o sudijama, delilac pravde ne može biti na funkcijama u organima koji donose propise i organima izvršne vlasti, javnim službama i organima pokrajinske autonomije i jedinicama lokalne samouprave. Sudija ne može biti član političke stranke, niti politički delovati na drugi način, baviti se bilo kojim javnim ili privatnim plaćenim poslom, niti pružati pravne usluge ni davati pravne savete uz naknadu.

Sa sudijskom funkcijom nespojive su i druge službe, poslovi i postupci koji su oprečni dostojanstvu i nezavisnosti sudije ili štete ugledu suda. Sudija može, van radnog vremena, da se bez posebnog odobrenja bavi nastavnom i naučnom delatnošću, uz naknadu.

 

Piše:
Pošaljite komentar