Novi delioci pravde u novosadskom Višem sudu
Nakon odluke Visokog saveta sudstva o izboru šest sudija u novosadski Viši sud, novoizabrani delioci pravde stupili su na funkciju pred uskršnje praznike, kada je održana sednica svih sudija Višeg suda.
Iz novosadskog Osnovnog suda sudija Biljana Lepotić raspoređena je u građansko odeljenje na prvi stepen parnice, sudije Bojan Božović, Jelena Grubor , Dubravka Knežević i Tatjana Naumov raspoređene su u građansko odeljenje na drugi stepen. Sudija Sanja Perić prešla je u odeljenje prvostepene opšte krivice.
Izborom novih sudija sada sudijsku funkciju obavlja ukupno 41 sudija, a toku je postupak za izbor još tri sudije.
Odlukom Visokog saveta sudstva utvrđeno je da sudijsku funkciju u Višem sudu u Novom Sadu obavlja 45 sudije. Izborom novih sudija bi trebao u mnogome da se rasterete i ubrzaju suđenja, prevashodno u građanskoj materiji, saopštila je za “Dnevnik” portparol Višeg suda Jelena Ostojin.
Godišnjim rasporedom za ovu godinu, sudije su raspoređene u krivičnom odeljenju prvog stepena kaopredsednici veća sudije Vidoje Mitrić, Nataša Vojnović, Ivana Josifović i Sanja Perić, a protiv maloletnih izvršilaca predsedavaće sudije Anita Budimir i Nataša Nikolić.
Sudije za prethodni postupak su sudije Tatjana Đurašković i Slobodanka Gutović.
U krivičnom veću koje će odlučivati o žalbama na odluke osnovnih sudova, odnosno u krivičnom veću za odlučivanje van glavnog pretresa, raspoređuju se: sudija Biljana Delić, Srđan Savić i Tatajana Šunjka.
Podsetimo, u prvom stepenu krivične referade novosadskog Višeg suda rešeno je lane 208 predmeta, što naginje po brojnosti ka prosečno jednoj odluci po radnom danu, kazuje statistika ove institucije. Predsednik ovog suda naveo je u febuaru ove godine da je u tom momentu postupalo 35 sudija jer je nekoliko njih stupilo na funkciju u Apelacionom sudu, a i da je u toku postupak za izbor još šest delilaca pravde koji bi trebalo ubrzo da počnu da rade, od kojih će najvećim delom pripasti građanskom odeljenju.
Takođe, u Posebnom odeljenju za borbu protiv korupcije, koje je smešteno na Bulevaru oslobođenja 69, uočljiv je rast broja predmeta davanja mita, kojih je bilo prošle godine 69, kao i dela zloupoptreba službenog položaja u kojima se neretko pojavljuju kao okrivljeni policijski službenici, carinici i inspektori iz razno-
ranih inspekcija.
Isto tako, u protekloj godini uočava se znatno povećan priliv predmeta u kojima Građansko odeljenje Višeg suda postupa kao drugostepeni sud po žalbama na presude Osnovnog suda u Novom Sadu i u Bačkoj Palanci. Lane je primljeno čak preko 16.000 predmeta, najveći broj čine sporovi građana protiv banaka u kojima se utvrđuje ništavnost odredaba ugovora o kreditima koje se odnose na naknade na ime troškova kredita. Ovi postupci se protekle godine izazivali veliko interesovanje javnosti, nakon što je Vrhovni sud Srbije, na sednici održanoj u septembru, dopunio svoj raniji stav u kojem je pojašnjeno da banke nisu dužne da dokazuju strukturu troškova obrade kredita.
Drugostepeni sudovi sada odlučaju na jedinstven način u svim ovim predmetima, s obzirom na to da je svaki predmet specifičan i da postoji zaista velika raznolikost u pogledu činjeničnih tvrdnji na kojima građani zasnivaju svoje zahteve. Odluke suda zavise od stanja u spisima predmeta i utvrđenih činjenica.
M. Vujačić