Grupa „Pauk” oslobođena optužbe za špijunažu
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je presudu beogradskog Višeg suda kojom su navodni pripadnici takozvane grupe Pauk, Jugoslav Petrušić, Milorad Pelemiš, Slobodan Orašanin, Branko Vlačo i Rade Petrović oslobođeni optužbi za špijunažu u toku 1999. godine.
Drugostepenom presudom stavljena je tačka na proces pokrenut pre 19 godina i rešen je pravnosnažno jedan od najstarijih krivičnih predmeta.
U zvaničnoj informaciji o drugostepenoj presudi navedeno je i da su, zbog nastupanja apsolutne zastarelosti, pravnosnažno odbijene optužbe u odnosu na Pelemiša za krivično delo nedozvoljene proizvodnje, držanja, nošenja i prometa oružja i eksplozivnih materija, a prema Orašaninu za krivično delo neovlašćenog držanja vatrenog oružja.
Apelacioni sud navodi da je žalba Višeg javnog tužilaštva u Beogradu odbijena kao neosnovana. Žalbom Tužilaštva, kako se ocenjuje, nije dovedena u pitanje pravilnost zaključka prvostepenog suda da nema dokaza da su okrivljeni izvršili krivično delo špijunaže pa je pravilno prvostepeni sud okrivljene oslobodio optužbe da su izvršili to krivično delo.
Optužbe, koje po stavu suda Tužilaštvo nije uspelo da dokaže, teretile su Petrušića, Pelemiša, Orašanina, Vlača i Petrovića da su tokom 1999. godine, u Beogradu, za vreme ratnog stanja, stupili u francusku obaveštajnu službu.
Tužilaštvo je sumnjičilo Petrušića da je, „kao pripadnik francuske obaveštajne službe, krajem marta 1999. doputovao iz inostranstva da bi delovao na teritoriji SRJ, a da su se ostali okrivljeni, koji su znali za tu činjenicu, početkom aprila stavili pod njegovu komandu, za novac, a potom se sva petorica sredinom aprila kao dobrovoljci uključili u sastav jednice Vojske Jugoslavije”.
Za te navode optužnice „nije izveden nijedan dokaz koji bi ih potvrdio”, utvrđeno je presudom Višeg suda u Beogradu, koja je sada pravnosnažna.
„Po nalaženju Apelacionog suda, prvostepeni sud je, između ostalog, pravilno utvrdio da su okrivljeni nakon regrutovanja od nadležnog organa Vojske Jugoslavije bili pripadnici Vojske Jugoslavije, te da su po odluci nadležnih organa Vojske bili upućeni na teritoriju Kosova i Metohije. U prilog svom pravilnom zaključku prvostepeni sud navodi naročito iskaze pripadnika službi vojne i civilne bezbednosti”, ističe Apelacioni sud u obrazloženju svoje odluke.
Takođe se ukazuje na to da je u postupku utvrđeno da je Petrušić u periodu ratnog stanja bio major Vojske Jugoslavije.
Osim toga, kako se obrazlaže, činjenicu da je okrivljeni Petrušić imao državljanstvo Srbije i Francuske ne spori ni optužba, kao ni činjenicu da je Petrušić znatno ranije u odnosu na inkriminisani period stupio u francusku obaveštajnu službu, o čemu govori veliki broj svedoka, i sam okrivljeni, kao i da je on, kao pripadnik te službe, upoznao bezbednosne službe SRJ, kako vojne, tako i civilne, s tom činjenicom još sredinom devedesetih godina.
Po oceni Apelacionog suda, okrivljeni Petrušić nije stupio u francusku obaveštajnu službu za vreme ratnog stanja, što predstavlja kvalifikatornu okolnost, niti je ta služba strana za lice koje je francuski državljanin, navedeno je u informaciji Apelacionog suda o drugostepenoj presudi.
Proces je pokrenut 1999. godine, a tadašnji sekretar za informisanje Goran Matić saopštio je povodom hapšenja Petrušića i ostalih, da je reč o pripadnicima špijunsko-terorističke grupe „Pauk” koji se sumnjiče za više krivičnih dela, među kojima i je planiranje atentata na tadašnjeg predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića.
U optužnici koja je kasnije podignuta nisu se, međutim, našli navodi o „planiranju atentata” na Miloševića.
J. Jakovljević
Za dve optužbe se i dalje sudi
U finalu prvostepenog suđenja, sredinom prošle godine, odlukom suda je u zaseban postupak razdvojen deo optužnice: tačka s optužbama za navodno ubistvo dvojice Albanaca na Kosmetu 1999. godine, i druga, za krivično delo iznude. Nepresuđenim delom postupka, koji se nastavlja pred Višim sudom u Beogradu, obuhvaćeni su okrivljeni Petrušić, Vlačo, Pelemiš i Petrović.