Decu teraju na prosjačenje, žene na prostituciju
– rekla je Katarina Ivanović iz agencije „Astra”. – Žrtve trafikinga u Srbiji uglavnom su žene i devojke – 47 žrtava je ženskog pola – koje su najčešće seksualno eksploatisane, dok je zabeleženo osam slučajeva naših građevinara u Francuskoj koji su radno eksploatisani, a zabeležen je i jedan slučaj prinude na vršenje krivičnih dela. Od ukupnog broja otkrivenih slučajeva eksploatacije, deca čine 38 odsto, od čega su većina devojčice. Najtužnije je što trgovci mogu biti svi: najčešće se dešava da su to najbliži prijatelji, rođaci, pa čak i roditelji.
Ona je istakla da je Srbija tokom 2016. bila u najvećoj meri i zemlja porekla i zemlja eksploatacije žrtava trgovine ljudima. Pre deceniju i više žrtve trafikinga uglavnom su bile Ukrajinke i Moldavke, a u poslednjih deset godina u našoj zemlji dominira unutrašnja trgovina ljudima, čije su žrtve uglavnom domaći državljani, koje eksploatišu takođe domaći državljani – trgovci ljudima.
Unutrašnju trgovinu ljudima potvrđuje podatak da su otkriveni izvršioci krivičnih dela trgovine ljudima u više od 95 odsto slučajeva srpski državljani, a isti je procenat domaćih državljana i među identifikovanim žrtvama. Međutim, Srbija je i dalje zemlja porekla žrtava trgovine ljudima koje se eksploatišu i van granica zemlje, kao i zemlja tranzita i odredišta za strane žrtve trgovine ljudima, ali u manjoj meri.
Po podacima MUP-a Srbije, tokom 2016. za krivično delo trgovine ljudima podneto je 11 krivičnih prijava protiv 14 osoba, a identifikovana je 31 žrtva.
Unutrašnja i transnacionalna trgovina ljudima razlikuju se po načinu eksploatacije, ističu u „Astri”. Seksualna eksploatacija, kao i eksploatacija u cilju prosjačenja, prinude na brak i vršenja krivičnih dela karakteristične su za unutrašnju trgovinu, a radna eksploatacija za trgovinu ljudima koja potiče iz Srbije, a odvija se na transnacionalnom nivou.
Kada je reč o uzrastu žrtava, najčešći vidovi eksploatacije maloletnih lica su prosjačenje i prinudni brak. Radna eksploatacija je prisutnija kod punoletnih, dok je seksualna eksploatacija pođednako prisutna u obe starosne kategorije.
Aktuelne tendencije ukazuju na promene u načinu vrbovanja žrtava, posebno osoba ženskog pola, i u ostvarivanju odnosa zavisnosti kod žrtava i stvaranja lažnog poverenja. Sada se za vrbovanje koriste savremene informaciono-komunikacione tehnologije, zloupotrebom interneta i društvenih mreža. Na „meniju” su lažne ponude za zaposlenje, lažno predstavljanje, sajtovi za upoznavanje gde potencijalne žrtve daju podatke o sebi.
Savremene tehnologije se koriste i kao sredstvo komunikacije između žrtava trgovine ljudima i njihovih klijenata (preko specijalizovanih sajtova) i između trgovaca ljudima i potencijalnih konzumenata „usluga”. U tu svrhu koriste se svi raspoloživi vidovi komunikacija, uključujući upotrebu servisa Voip, kao i Skajpa, Vajbera, Vatsapa. Poseban problem je darknet, deo interneta koji je u potpunosti van kontrole, i gde se sklapaju najprljaviji mogući poslovi: od trafikinga do trgovine drogom i oružjem.
M. B.
Akcioni plan nerealizovan
Kako je konstatovala Katarina Ivanović, usvajanje strategije i akcionog plana za prevenciju i suzbijanje trgovine ljudima i zaštitu žrtava i dalje ostaje nerealizovana aktivnost u Akcionom planu za poglavlje 24.
– Ta dva dokumenta su formulisana još 2013, stoga se opravdano postavlja pitanje da li akcioni plan, razvijen za period 2014–2016, danas može biti usvojen u tom obliku – kazala je Katarina Ivanović.