„Dnevnik” saznaje: Loš imidž nekih agencija svima srozao rejting
Koliko tačno u Srbiji ima licenciranih detektiva trebalo bi da se zna do kraja godine. Ministarstvo unutrašnjih poslova koje, shodno Zakonu o detektivnoj delatnosti, obavlja obuku detektiva,
licencira njih i agencije i nadzire njihov rad, tokom godine započelo je proces licenciranja, koji će trajati do kraja godine. Zbog toga će se tek videti koliko je kandidata ispunilo uslove za dobijanje detektivske licence. Do avgusta dobilo ih je 30.
Predsednik Grupacije detektivskih agencija u Privrednoj komori Srbije Dragan Trivan ukazao je na nedophodnost poštovanja postojećeg Zakona o detektivnoj delatnosti i podzakonskih akata, dodajući da je neophodno da što pre krene obuka i polaganje stručnog ispita da bi licencirane agencije legalno obavljale svoju delatnost i izborile se s nelojalnom konkurencijom. Na sednici te Grupacije ukazano je i na manjkavosti Zakona o detektivskoj delatnosti, zbog čega je formirana radna grupa koja treba da pripremi predlog za njegove izmene u delu koji se odnosi na zaštitu podataka o ličnosti.
Članovi Grupacije smatraju i da je neophodno aktivnije raditi na afirmaciji i stvaranju pozitivne slike o detektivskoj delatnosti, kao i njenom pozicioniranju na tržištu, s obzirom na to da su pojedine agencije svojom neprofesionalnošću i drugačijim shvatanjem delatnosti, uz slab rad inspekcijskih organa, doprinele njenom lošem rejtingu.
Podsećajući na to da je detektivska delatnost postojala u Srbiji još u vreme Kraljevine Jugoslavije, Goran Trivan dodaje da se i danas detektivska delatnost mistifikuje, mada nema mesta za mistifikaciju. Zakon o detektivskoj delatnosti u Srbiji prvi put je jedinstvenim aktom regulisao tu oblast.
Da bi neko postao privatni detektiv, mora da bude državljanin Srbije, da ima visokoškolsko obrazovanje, a jedan od uslova za dobijanje detektivske licence je i da nije osuđivan, da nije imao problema sa zakonom, kao i da ima lekarsko uverenje da je psihofizički sposoban za obavljanje detektivskih poslova. Trivan ističe da je polaganje stručnog ispita obavezno za sve kandidate, a oni koji nemaju iskustvo u policijskim ili detektivskim poslovima, pre ispita moraju da pohađaju obuku koju organizuje MUP. Stručni ispit se polaže pred komisijom MUP-a, nakon čega kandidati koji ga polože dobijaju licencu za obavljanje detektivskih poslova.
Trivan smatra da u Srbiji ozbiljnu perspektivu imaju detektivske istrage za velike korporacije i kompanije, koje sve više angažuju upravo detektive.
– Velike korporacije mahom traže proveru si-vija kada neko konkuriše za određeno radno mesto, kao i konsalting o tome kako preduprediti kompanijske krađe i pronevere, kako zaštititi poslovnu tajnu i kako očuvati bezbednost poslovanja korporacije – objasnio je Trivan. – Detektivi često angažuju i poligrafiste kada su u pitanju kompanijske unutrašnje istrage. U radu detektiva diskrecija se podrazumeva jer je poverljivost jedno od njihovih najvažnijih načela.
Zakonom o detektivskoj delatnosti utvrđeno je da tu delatnost u Srbiji mogu obavljati pravna lica i preduzetnici, dok detektivske poslove može obavljati detektiv ukoliko ima licencu za to. Zakon uređuje i pitanje posedovanja odgovarajućeg poslovnog prostora za obavljanje detektivske delatnosti, obezbeđenog od provala i neovlašćenog pristupa. Propisano je i da se za čuvanje zbirki podataka i drugih evidencija mora obezbediti kasa ili sef, u skladu s propisima o tajnosti podataka.
LJ. Malešević
Dozvola za vatreno oružje
Zakon o detektivskoj delatnosti propisuje uslove pod kojima detektivi u Srbiji mogu nositi vatreno oružje u smislu zaštite lične bezbednosti, a ne u svrhu obavljanja delatnosti. Procedura za dobijanje dozvole je slična kao i za svakog drugog građanina kada je u pitanju osnov za zaštitu lične bezbednosti.