Zajmove uzima samo onaj ko mora
U proteklih par meseci banakri su smanjili kamate na gotovinske zajmove za trećinu. Istraživanje koje je uradio sajt ”Kamatica” govori da su kamate za najpopularnije keš kredite bile od 21 pa i 23 odsto.
Sada su pale i u proseku iznose sedam procenata na godišnjem nivou, a ove stope važe i za refinansirajuće zajmove. Klijent koji uzme refinansirajući ili keš zajam od 200.000 dinara na tri godine na kraju banci vrati za kamatu 32.000 dinara, što je duplo manje nego pre dve godine.
Nažalost, ove blagodeti nižih stopa klijenti banaka slabo koriste, za razliku od pre nekoliko godina kada su kamate bile preko dvadesetice i kada su skoro trčali u banke da se zaduže. Dok krediti za refinansiranje još i rastu, keš pozajmice već par godina uglavnom stagniraju. O razlozima znatno smanjene kreditne aktivnosti finansijski stručnjak sa Fakulteta za pravne i poslovne studije dr Aleksandar Vasiljević kaže:
- Nema više klijenta za koga se sa velikom izvesnošću može reći da će otplatiti zajam. U javnom sektoru se očekuje smanjenje broja zaposlenih, a radno mesto u privredi je još nesigurnije. Dok ne krene znatniji privredni rast neće ni biti većeg interesovanja i rasta kredita. Oprezni će biti i građani kao i banke.
Dok se na to čeka prezaduženi klijenti najčešće se odlučuju za refinansiranje i to već mesecima. Tako je za prva dva meseca ove godine suma tih pozajmica porasla za 6,1 odsto i zaustavila se na 51,57 milijardi dinara. Čisto gotovinski zajmovi imaju veću ukupnu sumu - 222,07 milijardi evra, ali tokom januara i februara rast je bio 0,6 odsto. To govore podaci Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije.
Banke su spremne da odobre refinansirajući zajam klijentima koji su blizu toga da zapadnu u problem. Važno je da klijent vraća kredit makar i uz nižu kamatu nego da padne u docnju i prestane da otplaćuje rate jer onda zarade za banku nema. Uz refinansirajući kredit se obično dodaje još malo novca i otplata produži za koju godinu.
Takav aranžman odgovara i banci i klijentu, posebno što novih klijenata nema na vidiku. Danas se posao lako gubi, a pored toga dosta ljudi radi neprijavljeno. Samim tim za banke nisu sigurni klijenti pa zajam ne mogu dobiti.
D. Vujošević
Triput meri, jednom uzimaj
Za one koji mogu da uzmu kredit najbolje je da ponuđenu nisku stopu pažljivo prostudiraju. Pojedine banke nude zajam uz kamatu već od pet odsto ali nominalno, dok je efektivna često i duplo viša. Klijenti uvek treba da veruju onoj većoj, jer je to ono što će platiti. Pored toga neophodno je dobro proveriti i dodatne troškove, da li banka zahteva da se uz novi zajam prenese i tekući račun preko koga se prima plata ili penzija. Refinansiranje se isplati jer se uz nižu kamatu sigurno štedi. Ipak, pri tome klijent treba da vodi računa i o dužini otplate kredita. Krediti ovog tipa u razvijenijim zemljama odobravaju se na rok od dve do pet godina. Kod nas vole duže rokove, a što je više rata i više novca se kroz kamatu ostavi banci.