Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Tržište bi „progutalo” svu srpsku organsku hranu

15.01.2017. 20:03 21:12
Piše:

– Organskom proizvodnjom hrane u Srbiji bavi se oko 2.000 proizvođača na blizu 15.000 hektara zemlje, a učešće te proizvodnje u ukupnom zemljištu je još uvek nisko i iznosi tek 0,44 odsto

 – tvrdi agrarni  analitičar i član Odbora SANU za selo Branislav Gulan.On dodaje da je zainteresovanost za tu proizvodnju primetno veća svake godine.



– Sektor ima brz i nezaustavljiv rast, a potrebe za izvozom su tolike da bismo, kad bismo celu Srbiju pokrili organskom hranom, verovatno sve izvezli bez problema. Sada najviše izvozimo u zemlje EU. Vrednost izvoza organskih proizvoda iznosila je u protekloj godini 19.600.000 evra, a gotovo celokupan izvoz organskih proizvoda čini smrznuto i sušeno voće, najviše malina. Najveći izvoz bio je u Nemačku i Holandiju, kao i SAD – naglašava Gulan.



Ministarstvo poljoprivrede utvrdilo je spisak ovlašćenih kontrolnih organizacija za kontrolu i sertifikaciju organske proizvodnje u 2017. godini. Kako je objavljeno, te delatnosti obavljaće Organic  control sistem  Subotica  i TMS CEE, Control Union Danube, Ecocert Balkan, Centar za ispitivanje namirnica i Ecovivendi, svi iz Beograda.



Srpsko tržište, skreće pažnju Gulan, takođe raste pa je u nekim marketima učešće organske hrane u voću i povrću od pet do čak 25 procenata. Najveće površine u organskoj proizvodnji u prošloj godini bile su pod žitaricama – 32 odsto, voćem – 22 odsto i industrijskim biljem – 20 odsto. Naglašava da se uvezeni organski proizvodi mogu naći pre svega u velikim trgovinskim lancima.



– Organski proizvodi su po pravilu u Srbiji skuplji. Cene jesu veće, ali je i kvalitet dobar i reč je o hrani koja ne sadrži hemikalije, što mnoge kupce opredeljuje za organik, bez obzira na cenu koja je za pojedine artikle i pet puta veća. To je specifično tržište gde je kvalitet ključ uspeha i organska hrana bi mogla biti odlična prilika za Srbiju u kojoj su individualna gazdinstva premala za ozbiljne količine konvencionalnih proizvoda gde je faktor kvantiteta bitniji nego u ovom segmentu – zaključuje Gulan.



LJ. Malešević

 

U EU čak 11 miliona hektara



Za organsku biljnu proizvodnju u Evropskoj uniji, ukazuje Gulan, koristi se čak 6,2 odsto poljoprivrednog zemljišta, odnosno oko 11 miliona hektara. Površine namenjene organskoj proizvodnji povećale su se u proteklih pet godina, kao i broj poljorprivrednika koji se bave organskom biljnom proizvodnjom.

 

Autor:
Pošaljite komentar