Trgovina usitnjena, a maloprodajni promet mali
U toku je javna rasprava o predlogu Strategije razvoja trgovine u Srbiji do 2025 godine, na koji do 5. novembra predloge, sugestije i mišljenja mogu dati strukovna udruženja, maloprodavci i veletrgovci, lokalne samouprave i drugi zainteresovani predlagaču ovog dokumenta – Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija.
Naša zemlja je, prema procenama u 2020. godini, u odnosu na 2019. godinu imala tri odsto manje prodajnih objekata (ukupno 20.071, neuključujući specijalizovane prodavnice, pekare, mesare, diskonte).
Samo su hipermarketi i supermarketi zabeležili rast broja.
Ovi prodajni kanali ostvaruju 28 odsto ukupnog prometa, dok su velike i srednje prodavnice još uvek najznačajniji nosioci prometa, sa 31odsto, a male prodavnice doprinose sa dodatnih 20 odsto.
U poređenju sa većinom država EU, Srbija ima usitnjenu trgovinu - 96 stanovnika po prodavnici, a najviše stanovnika po prodavnici imali su Slovačka (298), Velika Britanija (224), Hrvatska (216), Finska (203), Nemačka (195).
Imamo i najniži maloprodajni promet po stanovniku u poređenju sa svim zemljama EU. Prosečno, promet po stanovniku u 2018. godini je u EU iznosio 5.760 evra, a u Srbiji samo 1.912 evra. Jedan od razloga evidentiranog najnižeg maloprodajnog prometa po stanovniku kod nas je i visoko učešće nezakonite ekonomije koja je prisutna kod malih trgovaca, van prodajnih objekata i putem interneta, gde se prodaja svih proizvoda odvija bez fiskalnih računa.
Svega 22,6 odsto investicija čini izgradnja novih kapaciteta, dok je 70,8 odsto usmereno na rekonstrukciju postojećih kapaciteta. U tom pogledu veleprodaja znatno zaostaje za investicionom aktivnošću u odnosu na maloprodaju, gde investicije u nove kapacitete iznose 36,6 odsto. O nedostatku finansijske podrške veleprodajnim organizacijama govori podatak da je samo 12,1 odsto sredstava investiranih u osnovna sredstva obezbeđeno iz kredita (u maloprodaji vrednost ovog indikatora iznosi 33,8 odsto).
Najniži maloprodajni promet po stanovniku u Evropskoj uniji su imale Rumunija (2.204 evra), Bugarska (2.270 evra), Mađarska (3.294 evra), Hrvatska (3.541 evra), dok je promet u Slovačkoj iznosio 3.826 evra.
Da bi domaća trgovina išla u korak sa zemljama EU, Ministarstvo predlaže niz mera i aktivnosti i navodi pojedinačno koliko je potrebno novca da bi se aktinosti sprovele. Kažu da treba napraviti analizu maloprodajnih cena koje bi obuhvatile i analizu marži i visinu rabata, sprovesti istraživanje između veletrgovaca i maloprodavaca o tome koliko su zadovoljni menaymentom u prodaji, organizovati edukativne programe sa temama modernog koncepta trgovine, marketinga i menaymenta, analizirati lance snabdevanja prehrambenim proizvodima, osnovati telo koje će nadgledati sprovođenje strategije...
Ali navode i da je potrebno podsticati izgradnju skladišta i hladnjača da bi se u lokalnim sredinama podstakla poljoprivredna proizvodnja jer bi to doprinelo razvoju malih i srednjih proizvođača i veletrgovaca. U ruralnim i nerazvijenim pdoručjima, u saradnji sa lokalnim samoupravama, ubrzati dolazak novih maloprodajnih trgovina, ukazivati na značaj udruživanja kroz različite forme i oblike, dati veća ovlašćenja poreskim i tržišnim inspektorima radi suzbijanja nezakonite trgovine...
Z. Delić