Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Svetska elita zapošljava 20.000 radnika u Srbiji

10.11.2015. 20:40 13:33
Piše:

Centar za ocenjivanje stranih direktnih investicija u svetu „FDI intelidžens” svrstao je Slobodnu zonu u Zrenjaninu u osam najboljih lokacija na svetu za strap-ap podršku u 2015. godini.

Zahvaljujući Slobodnoj zoni i kreiranju povoljnog poslovnog okruženja, u prethodnom periodu potpisani su ugovori s više od 40 domaćih i stranih investitora o kupovini zemljišta i otvoreno je više od 2.000 novih radnih mesta. Najavljeno je i 13 novih investitora koji su iskazali nameru za podizanje novih pogona u Slobodnoj zoni u Zrenjaninu.

U 107 država sveta postoji oko 10.000 slobodnih zona i svuda su se one pokazale kao dobar uzlet i razmah ekonomije. Prethodnih nekoliko godina pokazalo je da su slobodne zone šansa za uzlet i srpske ekonomije. U Srbiji posluje 14 slobodnih zona, koje su privukle najpoznatije svetske firme poput „Svarovskog”, „Panasonika”, „Simensa”, „Fijata”... Podaci pokazuju da se u poslednjih pet godina promet u srpskim slobodnim zonama s pola miliona evra povećao 100 puta, na čak pet milijardi evra, a broj zaposlenih je s 5.000 narastao na 20.000.



Ono što su nekada bile industrijske zone u većini srpskih gradova, sada su slobodne zone. Srpske slobodne zone prostiru se na više od 1.000 hektara i u njima ima preko 260 proizvodnih kompanija. Slobodne zone su fizički ograđen i označen deo teritorije Srbije, infrastrukturno opremljen, i u njemu se mogu obavljati proizvodne i uslužne delatnosti uz određene stimulativne pogodnosti.



U Srbiji je trenutno aktivno 14 slobodnih zona, a nekoliko gradova je na dobrom putu da dogodine ili kroz nekoliko godina izgradi radne zone u koje će doći poznati investitori. Pančevo bi, po ranijim najavama, uskoro moglo postati 15. slobodna zona u Srbiji. Trenutno takve zone postoje u Pirotu, Subotici, Zrenjaninu, Novom Sadu, Kragujevcu, Šapcu, Užicu, Smederevu, Kruševcu, Svilajncu, Apatinu, Vranju, Priboju i Beogradu. Očekuje se da već za godinu-dve u slobodnim zonama Srbije radi 30.000 radnika, odnosno 10.000 više nego sada.



Po našim propisima, slobodne zone mogu osnivati i njima upravljati i domaće i strane kompanije. Zarade i prihodi koji se ostvare unutar slobodne zone mogu se transferisati u bilo koju državu, uključujući Srbiju, slobodno bez prethodnog odobrenja, bez naplate bilo kakvih poreza, carina ili taksi. Na taj način stvaraju se ogromne mogućnosti za saradnju domaćih i stranih industrija. Ono što posebno privlači strane investitore u naše slobodne zone jeste mogućnost da bez carine izvezu proizvedenu robu u Rusiju, Tursku, Belorusiju i Kazahstan, jer s njima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini.



Poslovanjem u slobodnim zonama, investitoru se obezbeđuju specijalne olakšice i povlašćeni poreski režim, kao što je oslobađanje od PDV-a i carine na uvoz sirovina i materijala namenjenih proizvodnji robe za izvoz, mašina, opreme i građevinskog materijala. Uvoz i izvoz robe u zonu je neograničen. Roba koja se iz zone uveze na domaće tržište podleže režimu uvoza strane robe. Poslodavcima unutar slobodne zone omogućen je zakup poslovnih prostorija, radionica, skladišta pod povoljnim uslovima.



LJ. Malešević

 

Porez na dobit tera investitore



Srbija već tri godine, zbog nedostatka para u buyetu, firmama koje posluju u zonama naplaćuje porez na dobit od 15 odsto. Naši direktni konkurenti – turske i makedonske zone – takav porez ne naplaćuju, i to je jedan od osnovnih razloga zašto su neke velike strane kompanije otišle tamo, a ne u Srbiju.

Autor:
Pošaljite komentar