Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Sneg vesnik rodne godine

12.01.2017. 21:33 21:12
Piše:

Sneg pogoduje svim ratarskim i voćarskim kulturama, pa čak i da ga bude do marta to se neće odraziti na njihove prinose i rod, složni su u oceni poljoprivredni stručnjaci

i proizvođači.

Agroekonomski analitičar Milan Prostran kazao je   da je sneg trenutno dobrodošao svim poljoprivrednim kulturama i da je nagoveštaj dobre rodne godine, odnosno da će imati pozitivan uticaj na budući razvoj svih voćarskoih, vinogradraskih i ratarskih kultura .

“Sneg je izuzetno dobro došao poljoprivredi i sačuvaće sve ono što je na poljima zasejano i ranijih godina posejano. Ukoliko sneg potraje i duže, odnosno ako ga bude i do marta neće biti problema , jer je sada trenutno period mirovanja svih useva , period kada se oni spremaju za prolećni razvoj” rekao je Prostran.

Prema njegovim rečima, sneg koji je prekrio zemljište posebno je značajn i spasiće poljoprivredne kulture koje nisu posejane u optimalnim agrotehničkim rokovima i koje su osetljive na “golomrazicu”.

“Sneg je dobrodošao i za akumuliranje vlage u zemljištu, obzirom da je jesen bila suva i da su neki depoi u ispražnjeni od vlage. Sada ćemo imati dovoljno vlage u zemljištu da se izborimo sa njenim deficitom koji po pravilu nastaje u letnjim mesecima i pri visokim temperaturama”, dodao je Prostran.

On je istako da je sneg veoma značajan jer uništava štetočine i glodare koji nanose veliku štetu poljoprivredi, a posebno pšenici.

Mogući problemi za poljoprivrednike koji se javljaju zbog snega i niskih temperature, prema rečima Prostrana vezuju se za snabdevanje stoke vodom i hranom posebno u nepristupačnim brdsko planinskim krajevima, ali su poljoprivrednici tamo pripremljeni na te uslove.

On je ocenio, veće problem u poljoprivrenom bilansu pšenice u 2017.može da stvori to što je te kulture jesenas posejano na oko 100.000 hektara manje površina nego što je posejano 2015.

D. Ml.

Piše:
Pošaljite komentar