Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Završava se kogenerativno postrojenje somborskog „Agroplus energy“

01.09.2018. 21:04 21:11
Piše:
Izvor: Srdjan Miljanić, foto: Dnevnik

U planovima Srbije poljoprivreda zauzima jedno od ključnih mesta u nastojanjima da se u sektoru energetike do 2020. godine dostigne magičnih 27 odsto megavata proizvedenih iz obnovljivih izvora energije, što je agenda koju su usvojile sve zemlje Jugoistočne Evrope (mada u tom procentu lavovski deo nosi hidroenergija).

Upravo zbog toga, već gotovo dve decenije Srbiju, pa i zapadnu Bačku, obigravaju kojekakve inostrane firme, kojima je navodna namera da nauče Srbe, Teslin narod, kako da proizvode struju iz obnovljivih izvora, kao što su žetveni ostaci, biogas... Kao po pravilu, pompezno najavljivani projekti firmi iz Nemačke, Češke ili Slovačke propadali su bez proizvedenog kilovata, ali su zato iz državnog buyeta netragom nestajali milioni evra bankarskih kredita, često i novac namenjen subvencijama, ali i iz novčanika – ispostavljalo se – naivnih poljoprivrednika, koje su te „slavne i preslavne“ inostrane firme, privučeni šarenim lažama, prihvatali za partnere.

Ipak, da ima mnogo razloga i dovoljno htenja i umenja da domaća pamet i domaći poljoprivredni kapital konačno i realizuju takav projekat prozvodnje struje iz obnovljivih izvora, za svega godinu dokazalo je somborsko poljoprivredno preduzeće „Agroplus“, čiji bi objekat kogenerativnog postrojenja za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora trebalo da proradi za mesec – mesec i po. Naime, na prostoru njihove farme u Svetozaru Miletiću, nadomak Sombora, u čiji posed je „Agroplus“ ušao tokom privatizacije tada verovatno najruiniranijeg društvenog poljoprivrednog preduzeća u tom kraju, svetozarmiletićkog „Klasa“, ovih dana se užurbano finalizuju radovi na postrojenju koje će kao osnovnu sirovinu koristiti stajnjak krava muzara i junadi s te farme, kao i silažu od cele biljke kukuruza.

„Po zakonskim odredbama, da bismo uopšte ušli u projekat izgradnje postrojenja za proizvodnju električne i toplotne energije iz biogasa, morali smo da registrujemo ćerku-firmu, koja je i nosilac celog posla“, kaže direktor „Agroplus energy“ Srđan Miljanić.

„Suština je da se, zahvaljujući osnovnim inputima, stajnjaku kao nusproizvodu farme i silaži, koji dolaze iz naše osnovne kordelatnosti, proizvodi „zelena“ električna energija, toplotna energija i organsko đubrivo u tečnom i čvrstom stanju. To ne samo da je dobar biznis za majku-firmu već blagotvorno utiče na ekologiju, ali i elektromrežu ovog kraja, pošto će proizvodnja instalisanog jednog megavata struje biti direktno upućivana u elektroenergetski sistem na lokalu, odnosnu u ovom regionu, što će ga ne samo stabilizovati već i smanjivati troškove transporta.

Po njegovim rečima postrojenje za proizvodnju energije iz biogasa je projektovano tako da mu resursi samog „Agroplusa“ omoguće nesmetano funkcionisanje, što je, po pravilu, „saplitalo“ prethodne pokušaje proizvodnje struje iz žetvenih ostataka i biogasa.

Radovi na postrojenju se privode kraju, fermentor, prečnika 50 metara, već se puni stajnjakom da bi se postigao zadovoljavajući procenat aktivne materije, odnosno stvaranje sredine u kojoj će bakterije, nakon dodavanja silaže, u optimalnoj količini početi da proizvode biogas, koji se skladišti i nakon toga uvodi u motor koji će svojim radom konstantno isporučivati jedan magavat električne energije.


Farma i njive kao stožer

Pošto su stajnjak i silaža osnovne sirovine kogenerativnog postrojenja, na farmi preduzeća „Agroplus“ (koja je iz očigledno sentimentalnih razloga zadržala ime „Klas“) koja ima 380 grla simentalske rase, osim proizvodnje mleka, uveliko se razvija i tov junadi, dok s 1.500 hektara, od kojih je njih 900 u vlasništvu „Agroplusa“, stižu dovoljne količine siliranog kukuruza.


„Električna energija će se predavati u elektromrežu, a na nama ostaje da iskoristimo toplotnu energiju, da li za našu sušaru, koja sada radi na mazut, zagrevanje štala, poslovnih prostora, plastenika, a postoji mogućnost da se i ona, uz izvesnu nadogradnju, „pretvori“ takođe u električnu energiju“, veli Miljanić, ne zanemarujući i treći proizvod tog postrojenja.

„Upravo ta treća stavka je za nas veoma interesantna, pošto se kao ostatak fermentacije dobija organsko đubrivo, organski digestat koji izlazi u tečnom i čvrstom stanju. U tečnom stanju namera nam je da ga koristimo kao supstitut veštačkom đubrivu za naše njive, dok se čvrsti organski digestat, kompost, može dodatno komercijalizovati.“

To su planovi somborskog „Agroplusa“, prvog preduzeća u široj okolini koje uspešno privodi kraju realizaciju projekta proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije nastalih u poljoprivredi.

Tekst i foto: M. Miljenović

Autor:
Pošaljite komentar