Kukruzu definitivno loše, kiše palo malo da popravi štetu
Naučni savetnik i rukovodilac Odeljenja za kukuruz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu dr Milisav Stojaković kaže da kiša koja je ove sedmice padala nije pomogla kukuruzu.
„Kiša nije gotovo ništa nakvasila kukuruz koji je u fazi oplodnje, pa se s prvom može konstatovati da suša i dalje preti da prinos podbaci, ali u kojoj meri, nije još zahvalno prognozirati“.
Ipak, on podseća na 2012. godinu, koja je bila takođe sušna, a prinos je bio solidan – po hektaru se kretao od tri do tri i po tone, dok je u proteklih 15 godina na području Vojvodine prosek 6,9 tona, a centralne Srbije 6,1 tona po hektaru .
„Sada je kukuruz definitivno u lošem stanju, pogotovo u velikom delu Srema i Banata, gde je u kritičnom stanju, dok se u centralnom, zapadnom i južnom delu Bačke još doboro drži, a dokle će opstajati, teško je reći jer dobre i jake kiše treba na celom području zemlje“, naveo je dr Stojaković.
Zalivni sistemi preko potrebni
Suša ne preti da obere rod kukuruza samo u Vojvodini već i centralnom delu zemlje. I u delovima uže Srbije, kao i u Vojvodini, primetni su na njivama podgoreli listovi i njihovo „uvrtanje”, što je znak da se biljka bori s nepovoljnim vremenskim uslovima – nedostatkom vlage u zemlji i vodene pare u vazduhu. Nedostatak vlage u fazi razvoja i rasta se može nadomestiti samo zalivnim sistemima pa to treba da bude prioritet svih prioriteta, poručuju iz Asocijacije poljoprivrednika.
Po njegovim rečima, setvu kukuruza bi trebalo pomeriti oko 1. aprila, pod uslovom da vreme i vlažnost zemlje to dozvole, jer u sadašnjim uslovima setve od 10. do 25. aprila kukuruz dospeva u fazu rasta i razvoja, kada je vlaga neophodna, u letnjim mesecima.
„Imajući u vidu iskustva sušnog letnjeg perioda, dobro bi bilo setvu pomeriti dve-tri sedmice ranije“, kaže dr Stojaković.
Predsednik Upravnog odbora Asocijacije poljoprivrednika Miroslav Kiš ističe da neće samo suša doprineti tome da ovogodišnji rod kukuruza podbaci već i nedovoljna primena agrotehničkih mera.
„Seljaci su finansijski iscrpljeni te ne primenjuju u potpunosti agrotehničke mere, a seju kukuruz jer nešto moraju“, kaže Kiš.
„S druge strane, osiguravajuće kuće osiguravaju useve samo u slučaju oluje, grada i požara, ali ne i od suše.“
On smatra da će rod kukuruza podbaciti od 40 do 60 odsto u odnosu na prosečnu godinu te da su potrebni podsticaji za proizvodnju primarnih ratarskih kultura.
Z. Delić