Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Jelena Nestorov Bizonj: Sektor zadrugarstva stabilno podnosi koronu

05.09.2021. 15:55 16:17
Piše:
Foto: M. Mitrović/Mr Jelena Nestorov Bizonj

U zadrugarstvu u Vojvodini situacija je sasvim stabilna, pri čemu uvek postoje problemi koji se najvećim delom vuku iz prošlosti.

U aktuelnim uslovima pandemije izazvane koronom prošle i ove godine, zadruge nisu imale nikakvih prekida u radu, procesi proizvodnje i prodaje su obavljani u normlanim tokovima, pa su i rezultati rada veoma kvalitetni, ocenjuje u razgovoru za naš list predsednica Zadružnog svazea Vojvodine (ZSV) mr Jelena Nestorov Bizonj, koja je na ovu dužnost 27. avgusta na Skupštini ZSV izabrana na mandatni period od pet godina.

- S obzirom da sam u Zadružnom savezu Vojvodine od 1998. godine, a od 2003. na mestu sekretara, stanje mi je poznato, tako da samo nastavljam ono što smo započeli da pokojnim predsednikom Radislavom Jovanovim. Sektor zadrugarstva je stabilan i na svom mestu, jer zadrugarstvo u Vojvodini ima tradiciju koju se trudimo da očuvamo i unapredimo - ističe sagovornica. 

Ona konstatuje da Zadružni savez Vojvodine pod svojim okriljem u članstvu okuplja preko 400 zadruga, mada registrovanih zadruga ima mnogo više.

- Uvek govorimo o aktivnim zadrugama koje posluju, a među tih 400 zadruga oko 140 zadruga ima dugu tradiciju poslovanja jer su osnovane 50 i 60-tih godina prošlog veka. Sa druge strane imamo veću grupu zadruga osnovanih prvi put od 90-tih godina do danas, a postale su privredni subjekti koji su u svojim lokalnim zajednicama ugledne i imaju veliki značaj za svoje selo - naglašava Jelena Nestorov Bizonj.

Prethodnih decenija veći je odliv stanovništva bio iz sela u gradove, iz poljoprivrede u druge delatnosti, što prema rečima Nestorov Bizonj nije samo karakteristika kod nas nego svetski proces, ali kod nas malo izraženiji u odnosu na prosek u našem okruženju i EU.

- Potrebna je podrška mladim ljudima da ostanu i žive na selu, i ne samo mladim ljudima, nego radno aktivnom stanovništvu koje mora obezbediti svoju egzistenciju i sve ostale životne potrebe. Zadovoljna sam što po prvi put u ovom sazivu Vlade Republike Srbije imamo Ministarstvo za brigu o selu, pred kojim je jako puno posla ako želi obuhvatiti sve segmente ostanka ljudi na selu. Jednostavno, mnogo je motive koji mlade ljude motiviše da ostave selo, ne samo materijalni, ali se od materijalnih motive mora krenuti. Svako ko može da obezbedi svoju egzistenciju može da bira gde će boraviti, oni koji nisu u mogućnosti odlaze, pa su i zadruge mesto gde se poljoprivrednici trebaju udruživati i preko njih nastupati na tržištu - ukazuje Nestorov Bizonj, navodeći da je ulaganje u hladnjače za voćarstvo za pojedince često neostvarivo dok je moguće za grupu udruženih proizvođača u zadruge.

Predsednica ZSV predočava da ima investicija u ovom sektoru koje se mogu podržati od strane države, pa konkretno upravo sada u Ministarstvu za brigu o selu se očekuje odlučivanje po konkursu za nepovratna sredstva za investicije u zadrugama, gde novoosnovane zadruge mogu ndobiti do 7,5 miliona dinara za svoje projekte investiranja u novu opremu, a stare zadruge osnovane pre 2017. godine mogu dobiti do 15 miliona dinara.

- Ovim putem je već u preko 40 zadruga realizovano više od 600 miliona dinara u prethodne četiri godine i ta izdvajanja se nastavljaju, što je jedan od izuzetno kvalitetan izvor bespovratnih sredstava. Takva podrška je prava mera i za nove i za stare zadruge, koje žele da investiraju - smatra Nestorov Bizonj.

Prethodnih decenija veći je odliv stanovništva bio iz sela u gradove, iz poljoprivrede u druge delatnosti, što prema rečima Nestorov Bizonj nije samo karakteristika kod nas nego svetski proces, ali kod nas malo izraženiji u odnosu na prosek u našem okruženju i EU

U prethodnom periodu se dobrom pokazala akcija “500 zadruga u 500 sela” i podrška zadrugama, a naša sagovornica ukazuje da se prilikom dodele sredstava za investiranje ne snose troškovi građevinskih radova nego samo opreme.

- Dobro bi bilo imati i konkurse kojima bi se sredstva usmerila baš na izgradnju skladišnih, preradnih i drugih kapaciteta. Po anketi koju smo sproveli kod zadruga u vreme pandemije korone, ustanovili smo da u preko 60 zadruga imamo potreba za skladišnim kapacitetima, a malo se sredstava iz budežta plasira za izgradnju. Takođe bi bila dobra linija podrške zapošljavanja mladih stručnjaka u zadrugarstvu. Znamo sa terena, da mnogim zadrugama nedostaju stručnjaci različitih profila, dok s druge strane u pojeidnim zadrugama postoji višak niže kvalifikovane radne snage. Treba napraviti balans u zapošljavanju visokostručnih kadrova, što nije jednostavno, jer vrlo često njih na selu nema u potrebnoj meri. Zadruge imaju skromne kapacitete za finansiranje njihovih zarada, pa bi to bila oblast u koju bi trebalo ulagati, da se pomogne zapošljavanje mladih stručnjaka na period od nekoliko godina, jer mislim da bi efekat bio ogroman - predlaže Jelena Nestorov Bizonj.

Za bitisanje i opstanak zadruga bitan je i status zadružne imovine, što je oblast za koju se predsednica ZSV nadala da će davno biti zatvorena, ali predočava da još uvek u slučaju nekih zadruga traje bitka za zadružnu imovinu.

- Imamo još 25 zadruga koje nisu uspele da završe postupke za status imovine, što je veliki broj kada se ima u vidu da od 140 starih zadruga, sve su one imale neku imovinu. Poražavajuće je što su skoro svi ti postupci započeti 90-tih godina i do danas nisu završeni. Nejasno je takvo odlaganje i odugovlačenje postupaka, tako da traje naša borba da se imovina vrati zadrugama bez ikakvih opstrukcija i bez razmišljanja o tome kod koga se ta imovina nalazi, da li u nekom privatizovanom preduzeću, kod države ili kod nekog trećeg. Jer, ako neko ima pravo na svoju imovinu nebitno je kod koga se ona nalazi, treba obezbediti zadrugama dap o zakonu ostvare svoje pravo što hitnije. Preduzimamo ono što se može, pa smo inicirali i u Ministarstvu privrede da se urgira prema nadležnim institucijama da se ovi postupci što pre reše. Može se zamisliti šta bi bilo kod tih zadruga u ekonomskom poslovanju, da su tri decenije ranije dobile imovinu koja im pripada. Zadrugama je i ovim odugovlačenjem već naneta ogromna šteta, pa i onima gde su postupci rešeni a trajali su 15, 20 i više godina. Postupan povraćaja imovine na koji su zadruge po zakonu imale pravo jako se teško realizuje u korist zadruga i prosto traju nerazumno dugo. Mada, treba podsetiti i da je veliki broj zadruga oštećen u postupcima povraćaja imovine, a neprihvatljivo je da još imamo nezavršenih postupaka  - zaključuje mr Jelena Nestorov Bizonj.

Milorad Mitrović             

 

Piše:
Pošaljite komentar