Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Jača dinar, slabi euribor: Pada rata za kredite u evrima

25.11.2017. 09:44 09:49
Piše:
Izvor: Dnevnik (F.Bakić)

NOVI SAD: Klijentima banaka koji su se zadužili indeksirano u evrima a uz varijabilnu stopu, ovih dana izgleda sve ide naruku: evropska kamatna stopa euribor nastavlja da pada, a dinar da jača.

Posledica je da su im kreditne obaveze i rate manje nego što su bile pre pola godine. Ekonomski analitičari procenjuju da će tim dužnicima i naredna godina biti slična. Sve to lepo se može obrazložiti kada se u pomoć pozove matematika.

Početkom ove godine evropska kamatna stopa, odnosno šestomesečni euribor, bila je 0,22 odsto i to minus. Ostala je s negativnim predzankom i još malo pala, na minus 0,27, koliko je sada.

To znači da je klijentu kom je rata bila 300 evra ona sada 287.

Tome treba dodati da je početkom godine evro bio između 123 i 124 dinara. Danas je 118. Uz ta dva sniženja, rata, koja je donedavno bila 30.000 dinara, sada je 27.500.

Mnogi će primetiti da to i nije velika razlika, ali nije svakako ni mala.

Kod nas je danas najviše stambenih kredita vezanih za evro. U odredbama tih ugovora kamata je određena najčešće varijabilno, odnosno predviđeno je da se svakih šest meseci usklađuje s prosečnom evropskom kamatnom stopom euriborom.

U pojedinim ugovorima se uzima kao reper i tromesečni euribor, ali je šestomesečni najčešća mera za usaglašavanje kamate.

Ta stopa otkako je počela globalna kriza stalno beleži pad. Tako je šestomesečni eurbor sada već daleke 2010. bio 0,99 odsto, ali u plusu, godinu kasnije 1,24, a 2012. se popeo na 1,6 odsto.


Zašto minus?

Evropska centralna banka je svoju stopu euribor ostavila i minusu u nadi da će krediti pod povoljnim uslovima i s niskim kamatama pomoći da privreda u EU nakon globalne krize krene putem oporavka.

Na to se još čeka, a pravi efekti negativnog euriobora, u vidu znatnijeg privrednog rasta, još izostaju.

Kada do toga dođe, i euribor će početi da raste. Za sada se tipuje na 2019, ali videćemo... 


Od 2015. kamata beleži minus i bila je 0,41 odsto. Velike promene kada je evropska kamatna stopa u pitanju ne treba očekivati ni naredne godine.

Smatram da će euribor i cele naredne godine ostati s predznakom u minusu, kaže dr Aleksandar Vasiljević s Fakulteta za pravne i poslovne studije „Dr Lazar Vrkatić” u Novom Sadu.

Prema njegovim rečima, situacija u Evropi je prilično turbulentna – u Nemačkoj se očekuju izbori – pa zbog svega toga ne treba očekivati da evropska stopa počne da raste.

Što se tiče domaćeg terena, tu je znatno teže davati prognoze. Vasiljević kaže da je većina banka koncem prošle godine prognozirala da će dinar do kraja 2017. biti između 123 i 124 dinara za evro.

Prilično su omašili. Zato je ovoga puta nezahvalno davati prognoze.

D. Vujošević

Autor:
Pošaljite komentar
Euribor spasao zadužene u evrima

Euribor spasao zadužene u evrima

07.01.2016. 20:08 13:33