Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Vojvodina najviš trguje s EU, a dobitak stiže iz Bosne

13.11.2018. 12:40 12:55
Piše:
Foto: Pokrajinska vlada

Na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku, koje je obradila Privredna komora Vojvodine, u periodu januar–septembar 2018. godine ukupna vrednost spoljnotrgovinske razmene vojvođanskog regiona iznosi 8,7 milijardi evra i veća je 15 odsto od ostvarene u istom periodu  2017.

Izvezli smo robe za 4,1 milijarde evra, što predstavlja povećanje od 11,7 odsto, dok smo uvezli za 4,6 milijardi evra, što je 18,2 odsto više u odnosu na isti period 2017. godine.

– Iz robne razmene Regiona Vojvodine s inostranstvom zabeležen je spoljnotrgovinski deficit od 424,2 miliona evra, što je, posledica rasta uvoza većeg 176 odsto od rasta izvoza, više od zabeleženog deficita u posmatranom periodu 2017. godine – kazao je predsednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević.

Tradicionalno, navodi on, spoljnotrgovinska razmena AP Vojvodine predstavlja oko trećinu spoljnotrgovinske razmene Republike Srbije, pa su tako vojvođanski privrednici ostvarili 31,1 odsto ukupne razmene, pri čemu su u ukupnom izvozu učestvovali s 34,3 odsto, i s tim rezultatom zauzeli su najveće učešće u izvozu Srbije.

– Uvoz AP Vojvodine čini 28,7 odsto uvoza Srbije, a u ukupnom spoljnotrgovinskom deficitu zemlje Pokrajina učestvuje sa 11,1 odsto – kazao je Vučurević.

Vojvođanski privrednici ostvarili su najznačajniju robnu razmenu sa zemljama Evropske unije (62,9 odsto), a potom i s ostalim zemljama (28 odsto), dok je najmanji obim razmene robe ostvaren sa zemljama CEFTA regiona (8,8 odsto). 


Južnobački i Sremski okrug za primer

U okviru robne razmene AP Vojvodine s inostranstvom evidentno je da Južnobački i Sremski okrug zauzimaju visoko učešće u ukupnom izvozu, odnosno uvozu AP Vojvodine, jer ta dva okruga zbirno čine gotovo 60 odsto ukupnog izvoza i više od 70 odsto ukupnog uvoza regiona.

– Sa stanovišta izvoza, u Južnobačkom okrugu dominantne oblasti su: proizvodnja koksa i derivata nafte, poljoprivredna proizvodnja, lov i uslužne delatnosti, zatim proizvodnja motornih vozila i prikolica i proizvodnja prehrambenih proizvoda. Glavne oblasti u Sremskom okrugu su proizvodnja nepomenutih mašina i opreme, električne opreme, prehrambenih proizvoda i proizvoda od gume i plastike – naveo je Vučurević. – Na uvoznoj strani, polovina ukupnog uvoza Južnobačkog okruga čini oblast eksploatacije sirove nafte i prirodnog gasa. U Sremskom okrugu značajne oblasti su: proizvodnja osnovnih metala, nepomenutih mašina i opreme, električne opreme i hemikalija i hemijskih proizvoda.


– Tokom prvih devet meseci vojvođanski privrednici su izvozili proizvode u 134 zemlje a uvozili iz 145 zemalja sveta. Najviše smo izvozili u Nemačku – 13,4 odsto i u Rumuniju – 10,6. Jedino izvoz u te dve zemlje ima pojednačno učešće više od deset odsto, dok je izvoz u 15 zemalja pojedinačno malo više od dva odsto, ali ipak čini 82,5 ukupnog izvoza – predočio je predsednik Vučurević. – S druge, uvozne strane, iz Ruske Federacije kupujemo 18,5 odsto, a iz Nemačke 11,7... – U prvih devet meseci ove godine robna razmena AP Vojvodine s inostranstvom je zabeležila negativni saldo od 424,2  miliona evra. U okviru najznačajnijih petnaest zemalja, po vrednosti ostvarenog izvoza, najveći deficit ostvaren je s Ruskom Federacijom, a zabeležen je i iz razmene s Italijom, Austrijom i Francuskom. Najveći suficit iz razmene ostvaren je s Bosnom i Hercegovinom, a značajan suficit se beleži i u saradnji s Rumunijom, Crnom Gorom, Bugarskom.

Najviše izvozimo setove provodnika za paljenje (8,6 odsto), dok je druga roba manja od tri odsto u ukupnom izvozu. Ipak, značajniji proizvodi su: cirkulacione pumpe za grejne sisteme (2,5 odsto), lekovi za maloprodaju (2,4 odsto), kukuruz, osim semenskog  čini 2,1 odsto ukupnog izvoza.

S druge strane, uvozili smo od janaura do septembra ove godine  6.194 proizvoda, a samo šest proizvoda imaju značajnije pojedinačno učešće. Kupovali smo naftu i ulje od bitumenoznih minerala, prirodni gas, žice od rafinisanog bakra, izolacione delove od plastične mase...

Z. Delić

Piše:
Pošaljite komentar