Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

U Srbiji za državu radi 660.000 zaposlenih

25.06.2018. 12:31 12:33
Piše:
Foto: pixabay.com

Po podacima Republičkog zavoda za statistiku, koji je sačinio anketu o kretanjima na tržištu rada u prošloj godini, prosečna zarada u javnom sektoru u Srbiji lane je iznosila 51.864 dinara, a u privatnom 43.847.

Iz podatka da je prosečna neto plata u Srbiji lane bila 46.600 dinara, jasno je da su zaposleni u srpskom javnom sektoru zarađivali 5.264 dinara više od republičkog proseka, dok su radnici u privatnom sektoru imali 2.753 dinara manje od prosečne srpske neto zarade u 2017. godini.

Između ostalog i zbog tih podataka oni koji traže posao i dalje žele da rade u javnom sektoru jer imaju dokaz – a u to i veruju – da se tamo bolje zarađuje nego u privatnom sektoru. Međutim, Fiskalni savet Srbije skrenuo je pažnju na to da javni sektor Srbije čine državni sektor i preduzeća u vlasništvu države, a da u ta dva dela plate nisu iste i čak se znatno razlikuju. Naime, državni sektor nije isto što i javni sektor, već je njegov deo, i obuhvata institucije i organe koji funkcionišu na netržišnim principima, a čije se aktivnosti finansiraju porezima i drugim obaveznim naknadama. To su, zapravo, organi republičkog nivoa vlasti, kao što su ministarstva, agencije, neazvisne državne agencije, zatim automne pokrajine i lokalni nivoi vlasti, fondovi obaveznog socijalnog osiguranja i dva specifična javna preduzeća zadužena za izgradnju i održavanje puteva. U okviru ministarstava su policija, Vojska, zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita.

Po podacima FSS-a, državni sektor Srbije zapošljava gotovo 490.000 ljudi i pojedinačno je ubedljivo najveći poslodavac u državi.  Najviše zaposlenih je na centralnom, odnosno republičkom nivou države –više od 420.000, što čini 90 odsto radnika u državnom sketoru. Od tog broja republička administracija ima oko 40.000 zaposlenih. Najveći deo centralne države zapravo čini prosveta s 35 procenata, zatim zdravstvo s 25, policija s deet i Vojska sa sedam. Lokalni nivo države, zajedno s autonomnim pokrajinama i putarskim preduzećima, zapošljava oko 40.000  radnika.


Neto plate u javnom sektoru na početku godine 56.585 dinara

Podaci RSZ-a o neto prosečnim platama u prva dva meseca ove godine pokazuju da su one u javnom sektoru iznosile 56.585 dinara, odnosno 54.182,  a u javnim preduzećima 62.158, odnosno 56.217. Prosečna neto plata u januaru ove godine za javna državna preduzeća bila je 71.447, a u februaru 62.644 dinara. U istim mesecima prosečna plata zaposlenih u javnim lokalnim preduzećima u januaru je bila 48.106, a u februaru 46.426 dinara.


Kada se procenti prevedu u brojke, to pokazuje da od 424.000 radnika, na centralnom nivou države u administraciji radi 50.000, pravosuđu 20.000, MUP-u 42.000, odbrani 32.000, zdravstvu 120.000, obrazovanju 160.000 i u raznim fondovima 10.000 radnika. Na lokalnom nivou – u gradovima i opštinama ima 35.000 zaposlenih, a na pokrajinskom 5.000. U JP „Putevi Srbije” i „Koridori Srbije” zaposleno je 1.500 radnika. U državnim i javnim preduzećima, po podacima FSS-a, zaposleno je 190.000 radnika, od čega u republičkim 135.000, a u lokalnim i pokrajinskim 55.000.

Kada se saberu državni seketor i državna i javna preduzeća, dođe se do podatka da celokupni javni sektor u Srbiji ima 660.000 zaposlenih. Za zarade zaposlenih u državnom sektoru godišnje se u Srbiji isplati oko 3,5 milijarde evra, što predstavlja 9,5 odsto BDP-a. To ih, odmah posle izdvajanja za penzije, svrstava u najveće buyetske rashode. Fiskalni savet Srbije ukazuje na to da razmeru tog rashoda ilustruje činjenica da država na plate svojih zaposlenih potroši gotovo sve što tokom godine prikupi od privrede i stanovništva na ime PDV-a. Međutim, dodaje FSS, Srbija za zarade u državnom sektoru izdavaja koliko i druge uporedive zemlje u Centralnoj i Istočnoj Evropi.

LJ. Malešević

Piše:
Pošaljite komentar