U mikrokreditima čuči 100.000 novih radnih mesta
Usvajanje zakona o nebankarskim finansijskim institucijama u Srbiji omogućilo bi plasiranje 870 miliona evra mikrokredita u privredu u periodu od četiri godine.
To bi omogućilo otvaranje 100.000 novih radnih mesta, kazuju rezultati studije „Procena uticaja uvođenja nedepozitnih nebankarskih institucija na tržište Srbije”, koja je predstavljena na konferenciji u Beogradu organizovanoj u okviru USAID-ovog Projekta za bolje uslove poslovanja.
Za usvajanje tog zakona stvoreni su svi uslovi, što će, kako je zaključeno na skupu, doprineti bržem razvoju mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP), a samim tim i bržem ekonomskom razvoju zemlje.
– U Srbiji je situacija dosta specifična kada je reč o nebankarskim izvorima finansiranja za mikro, mala i srednja preduzeća, i tu je izbor dosta skučen – ukazala je direktorka USAID-ovog Projekta za bolje uslove poslovanja Dragana Stanojević.
Najveći procenat privrednika u Srbiji (87 odsto) se, kako je istakla, finansira isključivo iz sopstvenih, internih izvora, dok čak 68 odsto ispitanika uopšte ne koristi pozajmice, po rezultatima ankete USAID BEP, u kojoj je učestvovalo 1.000 preduzeća u periodu od 2012. do 2016. godine.
– Poslovanje finansijskih institucija koje nisu banke nije dozvoljeno, zbog čega je potrebno da se to reguliše zakonom i da se prošire izvori finansiranja za mala i srednja preduzeća jer je znatno veća mogućnost da dođu do sredstava kada postoje odgovarajući finansijski uslovi – ocenila je Dragana Stanojević.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Milojko Arsić je naveo da je Srbija ostvarila napredak u uspostavljanju makroekonomske stabilnosti, ali da su za razvoj malih i srednjih preduzeća i dalje neophodne mere kao što su vladavina zakona, kompetentna administracija i dobra infrastruktura. Kako ističe, potrebne su i specifične politike koje imaju za cilj podršku razvoju malih i srednjih preduzeća, a jedna od takvih je usvajanje zakonskog osnova za formiranje nebankarskih finansijskih institucija da bi se poboljšao pristup malih i srednjih preduzeća izvorima finansiranja.
– U budućnosti mikro, mala i srednja preduzeća treba da budu pokretači rasta i zaposlenosti – rekao je Arsić.
Ekspert za razvoj finansijskog tržišta USAID-ovog Projekta za bolje uslove poslovanja Sandra Rodić je ukazala na to da je Srbija jedina evropska zemlja u kojoj se privreda finansira gotovo isključivo zaduživanjem kod komercijalnih banaka, koje predstavljaju više od 90 odsto finansijskog sektora kod nas, dok u isto vreme ta stopa u zemljama EU ne prelazi 75 procenata.
Bankarski sektor, kako dodaje, gotovo da ne prepoznaje čitav niz preduzeća – start-apove, mikro i mala preduzeća – kao potencijalne klijente jer su te kompanije za banke previše rizične i suviše male.
Po njenim rečima, našoj privredi nisu dostupni instrumenti kao što su tržište korporativnih obveznica, preduzetnički (venture) kapital, kreditne unije, cronjd-funding i mikrokreditiranje.
MMSP u Srbiji već čine 99,5 odsto svih naših kompanija, zapošljavaju 65 odsto zaposlenih, ali kreiraju skromna 32 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je znatno manje u odnosu na zemlje regiona, poput Mađarske, Hrvatske i Češke, gde ta preduzeća stvaraju između 50 i 60 odsto BDP-a, čime znatno doprinose ekonomskoj stabilnosti i bržem razvoju.
LJ. Malešević