Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Svetska banka: Brži rast u zemljama zapadnog Balkana

06.04.2017. 10:44 10:47
Piše:
Foto: Dnevnik.rs

Zemlje zapadnog Balkana beleže brži privredni rast nego u 2015. godini, pri čemu je rast regiona procenjen u 2016. godini na 2,8 odsto, a za ovu godinu na 3,2 procenta, prema najnovijem izveštaju Svetske banke o ekonomskim kretanjima u ovom regionu.

Ubrzanje rasta u Srbiji i Albaniji kompenzovalo je slabiju privrednu ekspanziju u Crnoj Gori i Makedoniji, dok je na Kosovu zabeleženo usporavanje rasta prošle godine, navodi se u izveštaju.



Bruto domaći proizvod (BDP) Srbije će, prema procenama Svetske banke, ostvariti rast od 3,0 odsto u ovoj godini, a u 2018. godini rast od 3,5 procenata.



Više radnih mesta i niske cene, kako se navodi u izveštaju, pomažu smanjenju siromaštva u regionu, sa prosečnom stopom siromaštva koja je u 2016. godini opala za skoro dva procentna poena u Albaniji, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, dopunjujući tako druge koristi koje su pomogle u izvlačenju oko 240.000 ljudi iz siromaštva u protekle tri godine.



Kontinuirani reformski napori bili su delotvorni u privlačenju privatnih investicija, stabilizovanju javnog duga i povećanju prihoda domaćinstava, a takođe su poboljšani rast, kao i spoljni i fiskalni bilansi zemalja koje su nastavile sa reformskim naporima, što je ojačalo njihovu otpornost na potencijalne ekonomske šokove. 



Uprkos postignutom napretku, tržište rada, kako ocenjuje Svetska banka, i dalje predstavlja izazov na zapadnom Balkanu, sa stopom nezaposlenosti od oko 22 procenata u 2016. godini.



Za održavanje rasta na zapadnom Balkanu i rešavanje tekućih izazova nezaposlenosti će, prema podacima iz izveštaja, biti neophodno da zemlje ostanu na reformskom putu.



Pored toga, neophodna je dalja fiskalna konsolidacija i strukturne reforme u svih šest zemalja radi unapređenja efikasnosti njihovih javnih sektora i poboljšanja konkurentnosti njihovih ekonomija, a sve u cilju promovisanja razvoja privatnog sektora.



U izveštaju je naglašeno i da bi reforme trebalo da se fokusiraju na oblasti tržišta rada, poslovnog okruženja, efikasnosti javnog sektora i globalne integracije, uz obezbeđivanje održivog korišćenja energije i prirodnih resursa. 

Autor:
Pošaljite komentar