Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

STATISTIKA Skočili potrošnja, izvoz, industrija...

28.06.2019. 13:32 13:34
Piše:

BEOGRAD: Promet robe u trgovini na malo u Srbiji porastao je u periodu janaur-maj 2019. godine za 11 odsto u tekućim cenama, a u stalnim cenama za 8,2 procenta u odnosu na isti period prošle godine. 

Prema preliminarnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, samo u maju ove godine u Srbiji je promet robe u maloprodaji povećan u tekućim cenama za 8,3, a u stalnim za 5,9 posto u poređenju sa istim mesecom 2018.

Ukupna spoljnotrgodinska robna razmena Srbije u periodu janauar-maj ove godine porasla je za 9,7 odsto na 16,67 milijardi evra, pri čemu je izvoz povećan za 8,3 procenta, a uvoz za 10,8 posto u odnosu na isti period prošle godine.



Izvezeno je robe u vrednosti 7,08 milijardi evra, a uvezeno za 9,58 milijardi, tako da deficit iznosi 2,5 milijarde evra, što je povećanje od 18,8 odsto u poređenju sa periodom januar-maj 2018. godine, objavio je Republički zavod za statistiku.



Pokrivenost uvoza izvozom je 73,9 procenata i manja je nego u uporednom lanjskom periodu, kada je iznosila 75,6 odsto.



Izraženo u dolarima, ukupna robna razmena za svetom je u prvih pet meseci iznosila 18,83 milijarde dolara, što je porast od 1,6 posto na godišnjem nivou.



Izvoz je "težio" 8,0 milijardi dolara, što čini porast od 0,2 odsto međugodišnje, a uvoz je iznosio 10,83 milijarde, i veći je za 2,6 procenata. Deficit, u iznosu 2,82 milijarde dolara, povećan je za 9,8 procenata.



Najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (34,2%), a u uvozu Beogradski region (46,5%).



Spoljnotrgovinska robna razmena je bila najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 63,7 odsto ukupne razmene. 



Posmatrano pojedinačno po zemljama, Nemačka je bila najveći spoljnotrgovinski partner Srbije i na strani izvoza i uvoza. U Nemačku smo u posmatranom periodu izvezli robu u vrednosto 903, milion evra, a uvezli za 1,22 milijarde.



Drugi po važnosti partner su zemlje CEFTA, sa kojima imamo suficit u razmeni od 785,8 miliona evra. Izvoz u zemlje CEFTA dostigao je 1,15 milijardi evra, a uvoz 365,5 miliona. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 315 procenata.



Što se tiče spoljnotrgovinske razmene za mesec maj, izvoz Srbije je iznosio 1,57 milijardi evra, što čini povećanje od 11,6 posto u odnosu na isti mesec prošle godine, dok je uvoz bio vredan 2,08 milijardi, i veći je za 14,5 procenata.



Prema desezoniranim podacima, majski izvoz je porastao u odnosu na april za 5,1 odsto, a uvoz za 4,2 procenta.

Industrijska proizvodnja u Srbiji porasla je u maju 2019. godine za 1,3 odsto u odnosu na april, prema desezoniranim podacima, dok je u odnosu na isti mesec prošle godine bila manja za 0,6 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku.



U odnosu na prosek 2018. godine, industrijska prozivodnja je u maju porasla za 1,1 odsto.



U periodu januar-maj 2019. godine, srpska industrija je zabeležila pad od 1,3 odsto u odnosu na isti period 2018. godine.



Najveći uticaj na pad industrijske proizvodnje u maju 2019. na godišnjem nivou imali su proizvodnja prehrambenih proizvoda, proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda, proizvodnja pića, proizvodnja derivata nafte i proizvodnja odevnih predmeta.



Desezonirani indeks industrijske proizvodnje za maj 2019. godine pokazuje da je ukupna industrija ostvarila pad 0,3 odsto, a da je prerađivačka pala za 1,0 odsto u odnosu na prosek 2018. godine.



Prema desezoniranim podacima, prerađivačka industrija je u maju na mesečnom nivou zabeležila rast od 2,6 odsto, dok je na godišnjem pala za 1,6 odsto.



Sektor snabdevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija je u maju zabeležio rast od 3,7 odsto međugodišnje, a sektor rudarstva rast od 2,2 odsto.



Posmatrano po namenskim grupama, u maju je u odnosu na isti lanjski mesec proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju pala za 5,9 odsto, a kapitalnih proizvoda za 0,3 odsto.



S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju je porasla za 4,7 odsto, intermedijarnih proizvoda, osim energije za 1,7 odsto i energije za 1,6 odsto.

Piše:
Pošaljite komentar