Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Pun Čikago Srba kao čikaški rafovi srpske robe

11.02.2019. 11:41 11:45
Piše:
Izvor: Dnevnik (M. Mlađenović)

NOVI SAD: Da li je Čikago, koji je treći po veličini grad u Sjednjinim Američkim Državama, grad u kojem živi najviše Srba koji su otišli iz svoje zemlje, da li u ovom gradu živi nekoliko desetina hiljada ljudi s ovih prostora ili je njihov broj veći od 100.000, teško je reći.

Ipak, sigurno je da ih ima dosta i da se u ovom gradu u mnogim radnjama mogu naću proizvodi iz naše zemlje. Pre svega oni omiljeni na tržištu Srbije, ali svakako i proizvodi po kojima je naša zemlja odavno prepoznaljiva u svetu.  

U državama u kojim je koncentracija građana iz neke druge zemlje velika, neretko je ponuda proizvoda iz te zemlje velika. Tako recimo u Nemačkoj ili Austriji, gde živi dosta građana iz Srbije ima dosta prodavnica u kojima se nude srpski proizvodi, a slično je i u trgovinama u kojima se nude proizvodi iz država nekadašnje Jugoslavije. Budući da se na strana tržišta teško probija, svaki proizvod koji to uspe i održi se na tim tržištima ima pozitivan efekat na domaću privredu. Ipak, dok se domaći proizvodi prodaju samo u prodavncama namenjenim mahom dijaspori, teško da se može govoriti o značajnim količinama koje se plasiraj u inostranstvo, pa je zato sigurno veliki uspeh kada se u nekom velikom marketu proizvodi iz Srbije ne nalaze samo sporadično već postaju deo kupovine i drugih kupaca. 

Upravo tako nešto može se videti u marketima “Brookhaven” u kojima je izuzetna ponuda proizvoda iz SAD i mnogih drugih država, ali bi se mnogi mogli prevariti da je reč i o nekom megamarketu u Srbiji. Ponuda srpskih poizvoda je raznovrsna što samo po sebi govori da je sigurno da ovi proizvodi dobo prolaze na američkom tržištu jer teško je zamisliti da bi ponuda bila takva da interesovanja nema, odnosno ne kupuju ih samo oni koje oni vezuju za Srbiju. Mada su, sigurno je, oni najčešći kupci.

Dakle, u ovom marketu može se kupiti gotovo sve što i u domaćim prodavncama, a izbor je bogat. Najbolja je ponuda slatkiša poznatih domaćih proizvođača, “Takovo” “Štark”, ”Jafa”, “Pionir”... a na rafovima je i zimnica pripremljena na ovim prostorima, ima i ulja, piva, kafe, kisele vode, gotovih jela...


Cene veoma prihvatljive

Kada se uzme u obzir put koji su proizvodi iz Srbije prevalili da bi se našli u SAD, moglo bi se reći da su cene veoma prihvatljive. Naravno, više su nego u Srbiji, što je i razumljivo, ali ipak razlika nije velika.

Tako, recimo, popularni smoki u Srbiji košta oko 30 dinara, a u ovoj radnji košta nepunih 60 centi, ili oko 60 dinara.


Kad se pođe u radnju, u korpu se može spustiti recimo, pakovanje griskija koje košta 40 centi, a popularna “štark” bananica je 33 centa. Za ljubitelje piva ponuda domaćih piva u ovoj radnji praktično je ista kao i u  Srbiji jer se može kupiti i “zaječarsko” i “jelen” i “lav” pivo, a u zavisnosti od vrste ambalaže (limenka ili boca) i pakovanja, cene se kreću od 1,79 do 3,99 dolara. Među najpoznatijim i najtraženijim proizvodima van granica naše zemlje je eurokrem, a da to dobo znaju trgovci u Americi potvrđuje i to što se ovaj slatkiš može naći i u trgovinama na veoma udaljenoj Aljasci. Da je dobro imati eurokrem na rafovima vidi se i u ovoj radnji jer se nude različita pakovanja, pa je za eurokrem blok od 100 grama potrebno 1,49 dolara, pakovanje od pola kilograma košta 3,99 dolara, a za duplo veće potrebno je 6,99 dolara. U ponudi je i medeno srce, koje u zavisnosti od pakovanja košta 1,89 i 2,29 dolara, a slično je i s dobro poznatim jafa keksom za koji valja izdvojiti 1,79 i 3,49 dolara. Išleri su 1,79 dolara, mančmelou od oko jednog dolara do 1,39 dolara, “menaž” čokolada od 100 grama košta 2,59 dolara, “najlepše” želje 2,49 dolara, a na rafovima su i različite grickalice domaćih proizvođača...

D. Mlađenović

Autor:
Pošaljite komentar