Nekretninama posluje 690 firmi bez radnika
Agencija za privredni registar objavila je na osnovu obrađenih izveštaja 103.995 privrednih društava u Srbiji koja su za prošlu godinu dostavila podatke, da je čak 32.155 firme poslovalo bez zaposlenih, što je gotovo trećina od ukupnog broja preduzeća.
Lane je, pokazuju podaci APR-a, goovo svako treće registrovano preduzeće poslovalo bez zaposlenih, a u 2017. godinu bilo ih je 32.722. Računica pokazuje da je broj preduzeća bez zaposlenih lane smanjen za 567. Broj društava bez zaposlenih lane je povećan u sektoru poslovanja nekretninama – 39 više nego u 2017, tako da ih je bilo ukupno 690. Povećan je i broj takvih preduzeća u građevinarstvu, i to za 32, pa ih je lane bilo ukupno 3.016. Do povećanja broja firmi bez zaposlenih lane je došlo i u sektoru informisanja i komunikacija – 31, te ih je tako u 2018. bilo 1.659.
Godinama u srpskoj privredi posluje oko 25.000 preduzeća koja nekako opstaju bez zaposlenih. Makar onih zvanično prijavljenih. Deo njih svake godine obrće milione, a deo iskazuje ogromne gubitke. Te firme angažuju gotovo desetinu ukupnog kapitala srpske privrede, a da je pri tom njihov doprinos ukupnim prihodima državne ekonomije upola manji od dobiti koju same ostvaruju.
U svakom slučaju, iako bez radne snage, te firme često ostvaruju profit i on doprinosi ukupunom dobitku srpske privrede. Godinama one posluju u srpskoj privredi i njihovo poslovanje nije nezakonito, niti je kod nas zabranjeno. No, ekonomski stručnjaci ocenjuju da biznismeni zloupotrebljavaju tu mogućnost i neretko otvaraju fantomske firme za pranje novaca, kao i da se veliki deo njih „specijalizovao” za osnivanje „feniks” poslovanja da bi se nekažnjeno izvukli iz dugova. Oni jednostavno svoju prezaduženu firmu dovode namerno do stečaja, a prethodno su sve što je vredno preneli na novoosnovano preduzeće, najčešće bez zaposlenih.
Preduzeća koja posluju legalno s nestrpljenjem su čekala formiranje registra diskvalifikovanih lica, na osnovu kojeg će moći da se zabrani osnivanje novih firmi svakom ko je već upropastio jednu. Primenom Zakona o centralnoj evidenciji privremenih ograničenja prava lica registrovanih u APR-u krajem 2015. godine, prvi put su se na jednom mestu našli objedinjeni elektronski podaci o rešenjima, presudama i drugim aktima na osnovu kojih su državni organi doneli mere kojima su zabranili ili ograničili obavljanje delatnosti ili poslova, zabranili raspolaganje novcem i udelima u privrednim društvima ili zabranili vršenje dužnosti odgovornog lica u firmama i preduzetničkim radnjama.
Trenutno je, po podacima objavljenim na sajtu Agencije za privredne registre, evidentirano 488.740 mera privremenih ograničenja prava za lica registrovana u APR-u.
Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu politiku ne vidi ništa sporno u tome da kompanije osnuju firmu za koju im ne trebaju zaposleni, već stručnjake može angažovati po ugovoru i redovno državi plaćati poreze.
– To je sve u redu i sve po zakonu – ocenio je Rajić. – Istina je da se time što posluju preduzeća za koje osnivač ne garantuje imovinom pa su praktično i bez odgovornosti, stvara prostor za mahinacije. Znači, neko može imati firmu u dugovima i preti mu stečaj. Može osnovati preduzeće bez zaposlenih i preko njega nastaviti da radi, ukoliko mu ono glavno bankrotira.
LJ. Malešević