NALED: Smanjiti sudske takse privredi, a suvišne ukinuti
NALED je u novoj „Sivoj knjizi” sugerisao ukidanje pojedinih sudskih taksi kao suvišnih i izjednačavanje taksi u privrednim sporovima s onima za sporove pred sudovima opšte nadležnosti, jer smatra da bi se tako ukinula diskriminacija u ostvarivanju prava na sudsku zaštitu.
Po stavu NALED-a iz nove „Sive knjige”, trenutna politika visokih sudskih taksi privredi praktično onemogućava poslovanje jer troškovi u postupku sudske naplate potraživanja po pravilu prevazilaze vrednost potraživanja.
Zbog toga je Ministarstvu pravde preporučio ukidanje suvišnih sudskih taksi, između ostalog za odgovor na tužbu, prigovor protiv rešenja o izvršenju, na prvostepenu odluku (ako nije pravnosnažna), na podnošenje žalbe i vanrednog pravnog leka koji je usvojen, na drugostepenu odluku i odluku po vanrednom pravnom leku, ako sud ukine presudu i vrati predmet sudu nižeg stepena na ponovno suđenje.
Drugom preporukom pravosuđu, NALED sugeriše izmenu Sudskog poslovnika tako da se ukinu odredbe koje zahtevaju da stranke u sporu, njihovi punomoćnici i zastupnici moraju da podnose zahtev za razgledanje spisa predmeta, prepisivanje spisa i foto-kopiranje dokumenata iz tih spisa. Na taj način bi se, po stavu NALED-a omogućilo razgledanje spisa predmeta, prepisivanje spisa i foto-kopiranje dokumenata iz tih spisa do pravnosnažnog okončanja spora bez podnošenja posebnog zahteva, isključivo uz potpisivanje potvrde da su obavili konkretnu aktivnost.
U praksi se, kako napominje, dešava da postupak po podnetim zahtevima nije uvek jednak pred svim sudovima jer o nekim zahtevima odlučuje upravitelj pisarnice, a u nekima postupajući sudija u tom predmetu.
U cilju efikasnijeg postupanja, ta organizacija preporučuje i uvođenje digitalne komunikacije između učesnika izvršnog postupka, kao i izmene zakona koji će omogućiti sprovođenje sudskih postupaka na osnovu elektronskih podnesaka i dokaza.
NALED sugeriše i izmenu Zakona o zaštiti uzbunjivača tako da se i pravnim licima, pre svega nevladinim organizacijama, omogući da budu uzbunjivači.
„Napominjeno da je neophodno da se taj status zaštite omogući pre svega nevladinim organizacijama, koje se često osnivaju upravo s osnovnim ciljem zaštite ljudskih prava ili sprečavanja korupcije i drugih zloupotreba u vršenju javnih ovlašćenja, te zaštite javnog zdravlja, bezbednosti, životne sredine i slično, što je i cilj Zakona o zaštiti uzbunjivača”, naveo je NALED.
NALED ovde konstatuje da je podnošenje tužbe u elektronskom obliku dokumenta omogućio Upravni sud, putem aplikacije eSud, kao i da je izmenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju iz 2019. godine propisana mogućnost podnošenja predloga za izvršenje u elektronskom obliku. Međutim, ukazuje na to da još nije zaživela praksa podnošenja tužbi ili predloga za izvršenje elektronskim putem.
Šesta preporuka NALED-a zahteva izmenu Zakona o advokaturi, tako da se uskladi sa stavom Ustavnog suda, koji tumači tako da visina upisnine u Imenik advokata mora da odgovara stvarnim troškovima upisa i da bude jednaka za sve koji žele da se upišu u Imenik advokata.
Upis u Imenik advokata sada podrazumeva upisninu od 400 evra za advokatske pripravnike, a za sve druge kandidate za advokate 4.000 evra.
Z. Delić