Nalazimo se u „ekonomiji pauze”
– U situaciji usporavanja ekonomskih aktivnosti usled pandemije koronavirusa, uspešna preduzeća i finansijske organizacije koje imaju rezerve mogle bi simboličnim gestom solidarnosti dosta pomoći društvu i državi – izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Đuričin Tanjugu. – U „ekonomiji pauze” živi se od rezervi, prema tome, oni koji imaju rezerve, u ime solidarnosti mogu pomoći svima preko države.
On je ukazao i na to da zbog koronavirusa sledi period pauze u ekonomskim aktivnostima i kada je reč o ponudi i tražnji.
– Ipak, pedale „ekonomskog bicikla” moraju da se vrte da bicikl ne bi pao, da ne bi došlo do kolapsa sistema i zadatak je Vlade da to obezbedi – naveo je profesor.
Na pitanje šta mogu uraditi uspešni privrednici sa svoje strane, a šta Vlada, da ekonomija u ovoj situaciji ne bi stala, Đuričin je kazao da bi dobra preduzeća i finansijske organizacije koje imaju solidno „finansijsko zdravlje” i određene rezerve mogli na različite načine pomoći državi u rešavanju uskih grla u organizaciji i funkcionisanju.
Ističe da bi to bio simboličan gest koji se može proširiti na celo društvo.
Đuričin smatra da i država treba da pomogne tim preduzećima da opstanu i održe likvidnost, kao i da su dobre mere Narodne banke Srbije o moratorijumu na plaćanje kredita za određeni period.
– Takođe, mislim da bi slične mere morale da budu i na fiskalnoj strani, kod plaćanja određenih poreza i doprinosa. Država treba, ako želi da održi aktivnost, da se ponaša kao da se ništa nije desilo, a s druge strane, kada se završi ciklus proizvodnje, da se ponaša upravo onako kako sitaucija nalaže – da postoji pauza aktivnosti, odnosno da će nivo aktivnosti značajno pasti – smatra on.
Procena Svetske banke je, naveo je Đuričin, da će svetska ekonomija u 2020. izgubiti oko 3.000 milijarde dolara BDP-a kao posledica krize zbog prekinutih lanaca snabdevanja, zbog straha, pada aktivizma na finansijskim tržištima i drugih mera.
– Otprilike dve trećine stanovnika planete će biti kontaminirano virusom, a procene medicinskih stručnjaka su da oko 80 odsto kontaminiranih neće imati ozbiljnije zdravstvene posledice, a od preostalih 20 odsto, oko 16 odsto će zahtevati ozbiljnu zdravstvenu negu, a četiri procenta će zahtevati intenzivnu zdravstvenu negu – naveo je Đuričin.
D. Mlađenović