Najviše subvencija dato u industriji
Odlukom Vlade Srbije od 20. januara 2015. godine, obrazovana je nova Komisija za kontrolu državne pomoći. Ona obavlja poslove utvrđene Zakonom o kontroli državne pomoći i na njenom čelu je Andrijana Ćurčić, zamenik je Mitar Drobnjaković, a članovi Dragan Đurđević, Slavka Korolija i Edi Majstorović.
Konstituisana je 31. januara 2015. godine. Izveštaj o tome kome je te godine dodeljena državna pomoć sačinjen je u novembru prošle godine, a podataka za 2016. godinu još uvek nema i mogu se očekivati tek pred kraj godine.
Po izveštaju Komisije, 2015. godine učešće državne pomoći u BDP-u iznosilo je 2,62 odsto. Ukupno učešće državne pomoći u BDP-u Srbije u 2015. godini beleži blagi pad u odnosu na 2014, dok u odnosu na 2013. godinu beleži blagi rast.
Sektoru poljoprivrede je pre dve godine dodeljena državna pomoć od 22,307 milijarde dinara, čime ona učestvuje s 21,4 odsto u ukupnoj dodeljenoj državnoj pomoći. U sektoru industrije i usluga to je bilo 81,895 milijardu dinara, što čini 78,6 procenata dodeljene državne pomoći. Za zapošljavanje 2015. godine dodeljeno je 21,8 milion evra.
Državna pomoć u Srbiji se 2015. godine dodeljivala putem subvencija, poreskih podsticaja – poreski krediti, prestanak poreskog duga, otpis poreza, zajmova kroz povoljne kredite i garancije. Po izveštaju Komisije, u 2015. godini na ime subvencija dodeljeno je 53,133 milijarde dinara, na ime poreskih podsticaja 24,690 milijarde, povoljnih kredita 2,543 milijarde, garancija 8,924 milijarde i ostalog 14,912 milijarde dinara. Ukupno je prošle godine dodeljeno 104,202 milijarde dinara.
Putem subvencija dodeljeno je 51 odsto ukupne državne pomoći, dok je putem poreskih podsticaja ukupno dodeljeno 23,7 odsto državne pomoći. Iznos neto državne pomoći po osnovu odobrenih povoljnih kredita 2015. godine je bio 2,543 milijarde dinara.
U izveštaju Komisije naglašava se da su subvencije instrument kojim se tokom 2015. godine najviše realizovala dodela državne pomoći. Horizontalni i regionalni ciljevi se finansiraju direktnim instrumentima dodele državne pomoći – subvencije i indirektnim – poreski podsticaji. Država je za poljoprivredu preko Komisije za državnu pomoć podelila 22,307 milijarde dinara subvencija, dok je za industriju i usluge dodeljeno 30,282 milijardi. Na ime poreskih podsticaja nijedan dinar nije dodeljen poljoprivredi, dok je industriji i ugslugama dato 24,690 milijarde dinara. Poljoprivredi nisu davani ni povoljni krediti, ali su zato dodeljeni industriji i uslugama – u iznosu od 2,543 milijarde dinara.
LJ. Malašević
Sve mora biti jasno
U zaključku izveštaja, članovi Komisije ističu da praksa pokazuje da je savest davalaca državne pomoći o potrebi poštovanja pravila o njenom prijavljivanju znatno poboljšana, imajući u vidu da je Komisija u najvećem broju slučajeva donosila rešenja o dozvoljenosti drržavne pomoći u postupku prethodne kontrole. Međutim, treba naglasiti da se dodela državne pomoći, posebno kada se ona dodeljuje u obliku subvencija, u najvećem broju slučajeva dodeljuje kao individualna. To, kako navodi Komisija, znači da nedostaju sistemska rešenja. Potrebno je, smatra Komisija, završiti započeti proces usklađivanja propisa koji su na popisu postojećih šema državne pomoći koje nisu usklađene sa Zakonom, a pre svega poreskih zakona.
Nedavno je „Transparentnost Srbija” u svom izveštaju tvrdila da Komisija za kontrolu državne pomoći nema sve podatke o državnim subvencijama. Kao dokaz za to, navedeno je da Komisija na svom sajtu nema nijednu subvenciju iz 2017. godine.