Mere daju nadu da će se privreda oporaviti
– Ekonomske mere koje Vlada Srbije planira da sprovede zbog krize izazivane koronavirusom daju nadu da će se nakon krize privreda vratiti normalnim tokovima, i da otpušanje radnika neće biti tako masovno kako se u početku činilo – ocenio je predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović za Tanjug. – Do sada nismo imali tako široke mere koje su usmerene i ka zaposlenima, pogotovo ne prema malim i srednjim preduzećima. Sada im je data mogućnost da isplate minimalne zarade naredna tri meseca, što im je veoma važno, i ta mera je za svaku pohvalu.
Istakao je da će te mere podstaći poslodavce da vrate na posao radnike koje su otpustili prethodnih nedelja.
Orbović kaže i da veliku olakšicu, naročito za veća preduzeća, predstavlja mogućnost da odloženo plaćaju poreze i doprinose.
– To sveukupno daje nadu da će se privreda nakon ukidanja vanrednog stanja vratiti normalnim tokovima – ističe Orbović.
– Ekonomske mere koje Vlada planira da sprovede zbog krize izazivane koronavirusom su neophodne jer se odnose na olakšavanje funkcionisanja privrede i, kao takve, komplementarne su s merama koje su Vlada i NBS doneli prethodnih dana – kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Đuričin.
Ekonomska pauza, kaže on, trpi dva šoka, jedan sa strane tražnje i drugi sa strane ponude, i zato je, navodi, važno da država iskoristi svoje rezerve likvidnosti koje postoje na bazi fiskalnog prostora ostvarenog dobrim poslovanjem u prethodne dve-tri godine, ali i u prvi mesec i po ove.
– Akcenat je na olakšavanju uslova poslovanja, pre svega vodeći računa o tome da je glavni makroekonomski stabilizator u situaciji ovakve krize očuvanje radnih mesta. Takođe, mere imaju i određeni stimulativni karakter, ali mislim da će mere stimulativnog tipa dolaziti tek kada izađemo iz krize – navodi Đuričin.
Projekcija Vlade Srbije je, kaže, da će kriza s pandemijom direktno trajati jedan kvartal, a da će posle toga postojiti slabi eho-efekti, koji će postepeno slabiti.
On objašnjava da će značajna negativna stopa rasta biti ostvarena u drugom kvaratalu, a posle toga bi se privreda polako oporavljala, da bi efekat krize na kraju godine uz pomenute mere bio oko minus dva stope rasta na ono što je pretpostavljeno.
To znači, dodaje, da će buyetski deficit biti povećan na devet odsto, s tim što će uz indirektne mere podsticaja privredi kroz bankarske garancije i kredite koje će davati Fond za razvoj doći do oko 11 odsto.
Po scenariju Vlade, dodaje, trebalo bi u ovim uslovima da izgubimo svega dva procenta planiranog BDP-a.
Predsednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović rekao je, povodom paketa mera državne pomoći privredi, da je jedna od najvažnijih stvari to što je država obezbedila dovoljnu količinu novca koja garantuje da će preduzaća moći da nastave da funkcionišu.
– Najvažnija mera tog antikriznog programa je masivno upumpavanje likvidnosti i povratak poverenja koje mora da postoji na relaciji država– finansijski sektor – realni sektor, a što se čini preko garantne šeme za kredite privredi – rekao je Vlahović.
Program mera za oporavak srpske prvirede je optimum onoga što je država mogla da ponudi u ovom trenutku, kaže predsednik srpskog poslovnog kluba „Privrednik” Zoran Drakulić, ali ukazuje da bi mere trebalo što pre primeniti, jer su mnoga preduzeća već u teškom položaju.
Drakulić smatra da će najznačajnija pomoć biti najavljena isplata tri minimalne mesečne zarade malim i srednjim preduzećima, ali i da će možda biti kasno ako se za to bude čekala polovina maja.
„Takođe, odlaganje poreza je dobro i svi će to iskoristiti, da bi posle 24 meseca platili i time relativno poboljšali svoju likvidnost”, rekao je Drakulić za Tanug.
D. Mlađenović