Međunarodni monetarni fond Srbiji predviđa još brži privredni razvoj
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda završio je prvu reviziju Instrumenata za koordinaciju politika Srbije, a ministar finansija Siniša Mali rekao je da je nefinansijski sporazum sa MMF-om veoma važan jer su potvrdili da je ekonomska politika koja se vodi uspešna i da je Srbija na pravom putu da još brže napreduje.
Kako su ocenili u MMF, realizacija ekonomskog programa je na pravom putu i Srbija je posvećena sprovođenju strukturnih reformi potrebnih za podsticanje rasta predvođenog privatnim sektorom i bržoj konvergenciji ka nivoima prihoda EU, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
U izveštaju Fonda je ocenjeno da je u toku snažan oporavak ekonomske aktivnosti, koji je podržan obimnom i pravovremenom reakcijom nosilaca politike i snažnim pretkriznim rastom.
Po tom osnovu, bruto domaći proizvod Srbije je već u prvom tromesečju 2021. nadmašio pretkrizni nivo. MMF sada projektuje još i veći rast od prethodno predviđenog rasta u 2021. godini i nepromenjen rast u 2022. godini od 4,5 posto.
MMF je u izveštaju, takođe, ocenio da je budžet za 2022. dobro odmeren i da predviđa dalje smanjenje fiskalnog deficita na tri posto BDP-a, umeren rast zarada u javnom sektoru i penzija i zadržavanje kapitalnih investicija na visokom nivou.
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali je rekao da je nefinansijski sporazum sa MMF-om veoma važan jer su potvrdili da je ekonomska politika koja se vodi uspešna i da smo na pravom putu da još brže napredujemo.
„Mi smo prezadovoljni saradnjom koju imamo sa MMF-om, a koja je, pre svega, savetodavnog karaktera. O tome najbolje govore podaci jer ukoliko pogledamo kumulativnu stopu rasta BDP-a, ove i prošle godine, ostvarićemo zasigurno najbolji rezultat u Evropi, odmah posle Irske. Na kraju ove godine imaćemo rast od 7,3 ili 7,4 odsto, a sledeće od 4,5 do 5 procenata. Do ovoga ne bi došlo da na vreme nismo sproveli fiskalnu konsolidaciju, zahvaljujući čemu smo spremno dočekali najveću ekonomsku krizu ikada, izazvanu pandemijom koronavirusa. Samo za pomoć privredi i građanima prošle i ove godine izdvojili smo osam milijardi evra, čime smo očuvali nivo privredne aktivnosti i radna mesta”, rekao je on.
On je rekao da je sačuvana stabilnost javnih finansija i naglasio da će udeo javnog duga na kraju godine iznositi 58,2 odsto, što je daleko od 60 odsto BDP-a koliko propisuje Mastriht.
Napomenuo je da će i u narednom periodu fokus biti na nastavku sprovođenja strukturnih reformi, koje su potrebne za ostvarivanje još većeg rasta.
Pored sprovođenja mera za suzbijanje sive ekonomije, Mali je kao jedan od prioriteta naveo i ostvarivanje sveobuhvatnog plana za zeleni rast, koji dodatno podržava ekonomski oporavak i obezbeđuje održiviji razvoj.
On je istakao da se budžetom za sledeću godinu nastavlja ulaganje države u povećanje potrošnje, kao i u kapitalne projekte.
„Povećanjem plata i penzija osiguravamo potrošnju, a samo za kapitalne investicije budžetom za 2022. godinu planirali smo 486 milijardi dinara, što znači da nastavljamo velike projekte - gradnju auto-puteva, brzih saobraćajnica, izgradnju bolnica, škola, fabrika za prečišćavanje vode, vodovodnu i kanalizacionu mrežu. Sve to će dodatno pogurati rast našeg BDP-a, odnosno učiniti našu zemlju još atraktivnijom i sigurnijom za poslovanje, kao i za još više investicija”, rekao je Mali.
D. Mlađenović