Kriza ugrožava više sektora privrede u Srbiji-oporavak 2022.
BEOGRAD: Prognozirani pad svetskog i evropskog BDP-a zbog korone biće najveći od Drugog svetskog rata, a ozbiljne posledice imaće više privrednih sektora u Srbiji, rekla je danas za RTS glavna i odgovorna urednica magazina "Biznis" i "Ekonometar" Radojka Nikolić.
Pad BDP-a ove godine na svetskom nivou će iznositi 6 odsto ili 8,7 za EU, a Srbija je najviše pogođena u oblasti mašinske i autoindustrije, a tu su turizam i saobraćaj, rekla je ona.
"To su ogromni potresi i kada se uključi i sledeća godina, rast od 4 do 6 odsto i dalje će ostati minus, pa se povratak na nivo iz 2019. godine koja je označena kao uspešna, očekuje tek 2022. godine", rekla je ona.
Kako je ocenila dve izgubljene godine loše su za nedovoljno razvijene ekonomije kao što je srpska.
"Kada se pogledaju sektori - reč je o mašinskoj i autoindustriji i to je deo gde smo mi pogođeni jer su izvoznici Smederevska železara i Fijat", rekla je ona.
Dodala je da su na listi od 10 najvećih izvoznika iz Srbije sve strane kompanije koje posluju u Srbiji osim HIP Petrohemije - a strane kompanije zavise od matičnih kompanija.
Nikolić je podsetila da je Železara jednu peć ugasila i manje će proizvoditi jer nema potražnje za čelikom, a radnici u Fijatu su bili na odmoru i tek se sada deo njih vratio na posao.
"Slika je loša, ekonomska budućnost nije sjajna za ovu godinu i oporavak neće moći da nadoknadi ono što smo izgubili", rekla je ona.
Ona smatra da bi za sektore koji su najpogođeniji bilo dobro da postoji još državne pomoći i procenjuje da će se Srbija zadužiti sedam milijardi evra, a tako se povećava javni dug i poništavaju uštede od ranije.
"Zadužuju se sve države sveta, dozvoljeno je da se ide na taj način u zaduživanje i održavanje proizvodnje", rekla je ona.
Kako je ocenila u turizmu će zbog korona krize mnoge agencije nestati a u problem će doći oni koji su koristili minimalce jer su imali obavezu da ne otpuštaju radnike do novembra, a sada je situacija nepovoljna za čitav sektor.
Tekstilna industrija koja je imala ubrzani razvoj sa 100.000 zaposlenih sada je mnogo pogođena, rekla je ona i dodala da proizvodnja maski ne može da nadoknadi čitave kolekcije.
"Nas čeka dramatična jesen, jer pored priče o polasku dece u školu, briga je i zbog sigurnosti radnih mesta i neizvesnosti oko virusa, a najgore je da istovremeno morate da brinete o zdravlju i da brinete o poslu da ne propadnu porodični biznisi", rekla je ona.