Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Dug put do nagodbe, naplate dugova i raspleta u Agrokoru

24.05.2017. 08:42 08:47
Piše:
Izvor: EPA/ANTONIO BAT

Privredna komora Srbije ponovila je  javni poziv privrednim društvima i preduzetnicima iz Srbije da do 9. juna prijave potraživanja od „Agrokora” ili društava koja su povezana s njim ili zavisna od njega.

„Privredna komora Srbije podseća privrednike na to da su, u skladu sa Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, u obavezi da prijave navedena potraživanja, kao i da je rok za prijavu 9. jun 2017. godine”, navodi se u saopštenju PKS-a.

Za poslovanje poverilaca, kako se navodi u obrazloženju PKS-a, najvažnija posledica Zakona je prekid i zabrana pokretanja svih stečajnih, parničnih, izvršnih ili bilo kakvih trećih postupaka protiv „Agrokora” ili protiv društava koja su povezana s njim ili zavisna od njega.

Umesto toga, poverioci moraju da prijave svoja potraživanja vanrednom povereniku u roku od 60 dana od dana pokretanja postupka vanredne uprave, navodi se u saopštenju, i podseća na to da rok teče od 10. aprila ove godine i odnosi se i na potraživanja koja nisu dospela, s obzirom na to da na osnovu Zakona ona dospevaju otvaranjem postupka vanredne uprave. Postupak, kako se ističe, uključuje i osigurana potraživanja, kao i potraživanja s pravom odvojenog namirenja, a ukoliko postupak ne bude pokrenut, smatraće se da potraživanja poverilaca prestaju da postoje.


Možda bude i stečaja

Kako se dalje navodi u obrazloženju, postupak vanredne uprave takođe se može završiti i pokretanjem stečajnog postupka, o čemu odlučuje sud na inicijativu vanrednog poverenika i uz saglasnost Veća poverilaca, a nakon utvrđivanja okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati stabilizaciju i/ili restrukturiranje društva. Takođe, poverioci u predstojećem postupku mogu očekivati pretvaranje duga u osnovni kapital, ili mogući otpis dela dugovanja, ali u ovom trenutku, kako poručuju iz PKS-a, nije moguće predvideti koji model i u kojoj meri će biti prihvaćen.


Da bi potraživanja bila priznata, moraju biti obrazložena i potkrepljena dokazima, a obaveza prijave potraživanja ne odnosi se samo na poverioce „Agrokora”, već i na poverioce povezanih društava „Agrokora”. U nastavku obrazloženja, PKS navodi da će, ukoliko vanredni poverenik utvrdi potraživanje prijavljeno od poverilaca, ono biti uvršćeno u njegovu tabelu i u sudsko rešenje o utvrđenju potraživanja, pod uslovom da nije osporeno od drugih poverilaca „Agrokora”.

Za osporena potraživanja trebalo bi pokrenuti parnični postupak kojim se utvrđuje postojanje ili nepostojanje osporenog potraživanja, a Zakon propisuje da postupak vanredne uprave ne može trajati duže od 12 meseci i da taj rok može biti produžen najviše jednom, i to dodatna tri meseca. Predviđeno je da će vanredni poverenik u roku od 12 meseci, uz saglasnost Veća poverilaca, podneti sudu nagodbu, a njen glavni cilj trebalo bi da bude restrukturiranje „Agrokora” i njegovih povezanih društava na bilo koji pravno dozvoljen način, a da se pri tom odnosi među poveriocima regulišu na razumno najbolji mogući način.


Merkator Sstabilan

Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić kaže da je poslovanje „Merkatora S” u Srbiji, koji je deo „Agrokora”, stabilno, ali da se i dalje obavlja stalni nadzor da bi se zaštitila prava zaposlenih, interesi dobavljača, ali i interesi srpske ekonomije. Cilj je, kako kaže, da „Merkator S”, s „Dijamantom” i „Frikomom” nastavi da posluje u Srbiji.

– Firme koje posluju u Srbiji i dalje su stabilne, izmiruju obaveze prema malim dobavljačima – rekao je ministar. – Napravljen je dogovor sa šest velikih dobavljača o redovnoj isporuci robe, tako da ne preti opasnost da dođe do obustave isporuke.


Poverioci čija su potraživanja utvrđena imaju, proporcionalno visini potraživanja, pravo da glasaju „za” ili „protiv” nagodbe kojom se predlaže namirenje poverilaca, a smatraće se da je poravnanje kojim se predlaže namirenje prihvaćeno ukoliko 50 odsto 1 svih poverilaca glasa za nagodbu, i ako to učini 50 odsto 1 svake grupe poverilaca.

Alternativno, ukoliko navedena većina nije postignuta, poravnanje se i dalje može smatrati prihvaćenim ako ukupni zbir potraživanja poverilaca koji su glasali za nagodbu iznosi najmanje dve trećine ukupnih potraživanja – nezavisno od pojedinih grupa poverilaca.

D. Urošević

Autor:
Pošaljite komentar