Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Banke će morati da vrate građanima 150 miliona evra?

27.02.2021. 16:24 16:29
Piše:

Nakon sudske presude, po kojima su banke dužne da klijentima vrate naplaćenu premiju osiguranja stambenih kredita kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita, po rečima predsednika Udruženja bankarskih klijenata “Efektiva” Dejana Gavrilovića, pokazalo se da je takvo ponašanje banaka nezakonito.

To će, istakao je Gavrilović, sigurno ohrabriti mnoge koji su podigli stambene kredite da zahtevaju da im banke vrate novac, koji im je u to ime naplaćen, a reč je o nemalim sredstvima. Uz to, Gavrilovići ukazuje i da je veoma važno da dužnici znaju da kredit za koji dobijaju presude i povraćaj novca vraća, ostaje osiguran kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita, odnosno uslovi kredita se ne menjaju, ali se trošak osiguranja prebacuje na teret banke.

Gavrilović ističe da to što je Vrhovni kasacioni sud nedavno prvi put potvrdio jednu takvu pravosnažnu presudu Višeg suda u Beogradu dodatno potvrđuje da je novac korisnicima stambenih kredita uziman protivno zakonu. Po njegovim rečima, dužnik je dobio novac, a vraćen mu je u gotovini i uz obračunatu zateznu kamatu, a troškove suđenja snosila je banka.

- Reč je o stambenom kreditu koji je dužnik podigao u banci i za koji je od svog novca platio osiguranje kod NKOSK, odnosno banka je premiju osiguranja uvrstila u troškove koje dužnik/klijent ima, a zapravo to nije bila obaveza dužnika, već banke - rekao je Gavrilović. - Banka je kredit morala da osigura svojim novcem, a ne novcem dužnika. To je i raazlog što, nakon presude, banke novac za premiju osiguranja mora da vrati dužniku, ali naglašavam da se uslovi kredita ne menjaju - kredit je i dalje osiguran, a trošak osiguranja prebacuje se na teret banke.

Trošak koji je, prilikom podizanja stambenih kredita prebačen na dužnike, ukazuje Gavrilović, zavisi od visine kredita, te su u skladu s tim i premije različite i kreću se od 500 do 3.000 evra.

- Pošto je u Srbiji više od 100.000 stambenih kredita osigurano preko NKOSK-a i uz računicu da je prosečna premija osiguranja 1.500 evra dolazi se do iznosa od oko 150.000.000 evra, koje su banke nezakonito naplatile od dužnika koji su podigli kredit - naglašava Gavrilović.

Poslednjih dana u javnosti se mnogo govorilo o tome da li je osiguranje stambenih kredita kod Nacionalne korporacije zakonit postupak, a iz Udruženje banaka Srbije naglasili su da je jeste i da ga je uvela država, te da su takvi krediti daleko jeftiniji nego krediti bez tog osiguranja. Gavrilović ističe da nije sporno da je osiguranje stambenih kredita kod Nacionalne korporacije zakonito, ali da ugovor o osiguranju kredita postoji između banke i Nacionalne korporacije, a da dužnik nije ugovorna strana, te da se tim osiguranjem zapravo osigurava banka, a ne korisnik kredita i da je ono samo jedno od osiguranja u korist banke kada se radi o stambenim kreditima.

- Pošto je Nacionalnu korporaciju osnovala država i ona stoji iza nje, banke su ovim osiguranjem maksimalno zaštićene, a osim toga osigurane su i hipotekom, osiguranjem nekretnine koje plaća dužnik, a u nekim slučajevima i kroz životno osiguranje kupca stana - kaže Gavrilović.

Klijent nije ugovorna strana

Predsednica UO Udruženja sudija i tužilaca Srbije Ivana Josifović nedavno je, nakon što je Vrhovni kasacioni sud nedavno odbio reviziju protiv pravosnažne odluke kojom je usvojen zahtev tužioca da banka isplati klijentu novac neosnovano naplaćen za premiju osiguranja kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita, ukazala da bi sve bilo nesporno da banka nije zahtevala od klijenta da plati premiju osiguranja, pošto klijent nije ugovorna strana. Po njenim rečima, korist ima banka koja se po drugom ili trećem osnovu ozbezbeđuje, a klijent plaća premiju, te da su sudovi zauzeli stanovište da ne postoji pravni osnov po kojem su banke obavezivale tu treću stranu.

D. Mlađenović

Autor:
Pošaljite komentar