Mladi i neobrazovani najviše rade na crno
U okviru Tvining-projekta „Unapređenje socijalnog dijaloga” održanog u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, predstavljena je
Situaciona analiza neformalne ekonomije i neformalnog zapošljavanja u Srbiji. Iz mera koje se predlažu tim dokumentom proizlazi da će uslediti uspostavljanje efikasnijeg okvira za zapošljavanje sezonskih radnika, studenata na određeno vreme i na privremenim poslovima, kao i obaveza poslodavaca da prijave nove zaposlene pre nego što oni počnu da rade.
Po tom dokumentu, najveći udeo neformalno zaposlenih zabeležen je u sektoru kućnih pomoćnih poslova. Zabeleženi procenat neformalno zaposlenih je na nivou drugih zemlja, ali je problem to što je kod nas mali broj legalno zaposlenih koji obavljaju taj posao. U poljoprivredi je procenat neformalno zaposlenih ogroman, a visoki udeo rada na crno beleži se i u građevinarstvu, a potom slede i sve ostale usluge.
Sa stanovišta starosne strukture, visok udeo neformalno zaposlenih koji obavljaju kućne poslove beleži se kod mlađih od 24 godine i onih preko 55 godina, pogotovo žena. Gotovo polovina, tačnije 49,5 odsto onih koji pristaju da rade na crno su lica koja imaju samo osnovno obrazovanje ili niže. U neformalnoj poljoprivrednoj proizvodnji najzastupljeniji su radnici stariji od 50 godina, dok su mlađi od 30 godina najčešće neformalno zaposleni u formalnim preduzećima.
Rezultati pokazuju da se udeo mladih koji pristaju rade na crno povećava, ali ipak nakon navršenih 26 godina života taj procenat počinje da opada. Nizak stepen obrazovanja je takođe snažan pokazatelj neformalne zaposlenosti među svim starosnim grupama i u svim vrstama rada na crno. Obrazovanije mlade osobe ređe pristaju na to da rade ilegalno i teže da dobiju legalan posao, odnosno da budu prijavljene za ono što obavljaju. Zbog toga oni s manje obrazovanja pristaju da rade i na crno, samo da bi imali bilo kakvo radno mesto. Po istraživanju Unije poslodavaca Srbije, sprovedenom među 1.200 mladih osoba, samo 15 procenata mlađih od 30 godina ne bi prihvatilo da radi na crno, dok svi ostali bi.
NALED-ovo istraživanje o sivoj ekonomiji pokazalo je da u mnogim situacijama sami građani revitalizuju sive ekonomije, mada je ona u Srbiji najveća u Evropi, jer veruju da ilegalno rade iz nužde, zbog siromaštva, a deo i iz neznanja. Samo četiri od deset građana veruje da siva ekonomija suštinski nema negativan uticaj na njihov život. Čak dve trećine ne bi prijavilo poslodavca koji njih ili njihove poznanike i rođake angažuje bez ugovora. Razlog je jednostavan – uvereni su u to da bi tako rizikovali radno mesto.
LJ. Malešević
Prijava pre posla
Da bi se promenila slika koja proizlazi iz Situacione analize neformalne ekonomije i neformalnog zapošljavanja u Srbiji, predloženo je da Inspektorat za rad bude efikasniji u kontrolisanju obaveze poslodavca da prijave nove zaposlene pre nego što oni počnu da rade. Zatim, da se omogući formalizacija postojećih poljoprivrednih domaćinstava, potom uspostave efikasniji okviri za zapošljavanje sezonskih radnika, kao i uspostavljanje efikasnijeg okvira za zapošljavanje studenata na određeno vreme i na privremenim poslovima. Takođe, predlaže se i uvođenje poreskih olakšica i olakšica socijalne zaštite za grupe s niskim primanjima.