Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Kad može u Rolan Garosu, što ne bi i u Srbiji

26.02.2016. 19:23 13:33
Piše:

Strani investitori i kompanije mogu se u Srbiju privući i kroz javno-privatno partnerstvo i koncesije, ali država mora da obezbedi pravni okvir za transparentnu i pravičnu tendersku proceduru u postupku traženja

 privatnog partnera, s jednakim tretmanom svih ponuđača. Model javno-privatnog partnerstva, inače, uspešno se realizuje u mnogim zemljama u svetu. Tako, recimo, u Francuskoj postoje primeri javno-privatnog partnerstva i u sportskim dvoranama, stadionima, putnoj infrastukturi, metrou. JPP je i stadion „Rolan Garos”, londonski metro, zatim Rio-Antonio u Grčkoj, aerodrom u Tirani...

Srbija ima veliki potencijal u oblasti javno-privatnog partnerstva  u komunalnom sektoru, turizmu, zdravstvenoj zaštiti, sportskoj infrastrukturi, obrazovnim institucijama. Savetnik predsednika Privredne komore Srbije Aleksandar Kemiveš dodaje da postoje i primeri projekata JPP-a u oblasti energetske efikasnosti, poput javne rasvete, zatim projekata koji se odnose na ekologiju, deponije, fabrike za preradu otpadnih voda, sekundarnih sirovina.



– Na nama je da budemo kreativni, proaktivni, da predlažemo projekte i afirmišemo mogućnosti koje Srbija ima – ocenjuje Kemiveš, dodajući da je u Srbiji do sada odobreno 34 projekta javno-privatnog partnerstva. – Ključno je da u narednom periodu radimo na afirmaciji tog modela, edukaciji, kao i da analiziramo primere dobre i loše prakse da bismo što efikasnije identifikovali potencijalno najuspešnije projekte.



Da bi Srbija iskoristila potencijal koji ima, Skupština Srbije usvojila je izmene i dopune Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama, kojima se uspostavljaju efikasni mehanizmi koji omogućavaju državnim i lokalnim organima da, na osnovu jasnih pravila, privuku domaće i strane investitore i banke za finansiranje ili sufinansiranje projekata od opšteg interesa.



Suština uvođenja privatnog sektora u tradicionalne javne poslove je smanjenje fiskalnog pritiska na državni buyet, ubrzanje infrastrukturnih ulaganja, poboljšanje usluga, ali i podsticanje rasta društvenog proizvoda i bolji život građana.Propisano je da se za sve javno-privatne i koncesione projekte gde su naručioci javna tela koja predlažu projekat u nadležnosti Vlade i ako je njihova vrednost veća od 50 miliona evra, treba pribaviti mišljenje Ministarstva finansija.



Izmenama se definiše da predmet javno-privatnog partnerstva ne može biti isključivo isporuka dobara. Takođe, predložena izmena se odnosi na pravo javnog partnera da privatnom dozvoli obavljanje komercijalne aktivnosti ili izgradnju drugih objekata u okviru projekta samo ako nije u mogućnosti da na drugi način obezbedi potreban nivo isplativosti i povrat investicije. Veoma je često u praksi da javni sektor ima potrebu za realizacijom određenog projekta, javne infrastrukture, javnog objekta za koji ne postoji dovoljno interesovanja na tržištu ili koji nije finansijski do kraja prihvatljiv za investitore.



U tim slučajevima, javni sektor može dozvoliti privatnom partneru da obavlja određene komercijalne aktivnosti ili izgradnju drugih objekata, kao što su benzinske pumpe, hoteli, komercijalne ili stambene zgrade pored auto-puteva. To omogućava javnom sektoru da ostvari javne potrebe korišćenjem javnih resursa, kao što je zemljište, sve u cilju privlačenja privatnog finansiranja za projekte od javnog značaja.



LJ. Malešević

 

Zajedno do više puteva, struje,grejanja, vodovoda...



Porast zahteva za analizom fiskalnog uticaja, povezano sa potrebama za novom javnom infrastukturom u Srbiji, doprineo je razmatranju mogućnosti balansiranja potreba privatnog finansiranja projekata javne infrastrukture. Osim toga, nedostatak javnog finansiranja i nedovoljna sredstva državnih organa da razviju i modernizuju putnu i komunalnu infrastrukturu, kao što su vodovodna mreža i upraljanje otpadnim vodama, sistemi daljinskog grejanja i snabdevanje električnom energijom, doveo je do potrebe da se pronađe rešenje kojim bi se i zaštitio buyet i prilagodile privatne investicije.

Piše:
Pošaljite komentar